“Pojavom prvih proljetnica u prirodi iste su, zbog njihovog nježnog i atraktivnog izgleda, ljudi počeli sakupljati/uzimati iz prirode čime izravno utječu na njihovu održivost. Stoga Državni inspektorat podsjeća građane kako je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica dok je za branje proljetnica, poput visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubice (Viola odorata L.), pasjeg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili drijemovca (Leucojum spp.) potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja”, priopćili su iz Državnog inspektorata, piše N1.
Dodaju da se, sukladno čl. 64 Zakona o zaštiti prirode, rješenje Ministarstva mora ishoditi za sakupljanje/uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje.
“Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva, pri čemu se sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra sakupljanje do ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno.
Iako se branjem nadzemnih dijelova proljetnica iz prirode za osobne potrebe one skroz ne ugrožavaju, uvelike se degradira estetska vrijednost prirode. S druge strane sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija”, navode u Inspektoratu.
Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje bez dopuštenja Ministarstva te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisana je novčana kazna u iznosu od 25.000 do 200.000 kuna za pravnu osobu, od 7.000 do 30.000 kuna za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 10.000 do 40.000 kuna za fizičku osobu obrtnika.
Svako nelegalno branje i prodaju zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka građani mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata ispunjavanjem elektroničkog obrasca „Podnošenje prijava“, slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb ili telefonom na 01/2375-100, kažu u Inspektoratu.
