Radeći na projektu “Biokemija eteričnih ulja” studenti splitskog Kemijskog tehnološkog fakulteta te Prirodoslovno matematičkog fakulteta primijetili su da eterično ulje smilja izaziva smrt kancerogenih stanica dojke, zbog čega su dobili rektorovu nagradu.

Ta vijest bila je dovoljan razlog da posjetimo zaslužne za ovaj uspjeh. Zvonimir Jažo, voditelj projekta, na početku nam je opisao kako su došli do spomenutog otkrića.

– Naša su istraživanja bila usmjerena na proučavanje prirodnih spojeva koji se nalaze u eteričnim uljima, čija bi biološka aktivnost mogla imati korisnu primjenu. Sva istraživanja provedena su s eteričnim uljima koja su izolirana postupkom destilacije iz samoniklog biljka. Sakupljanje samoniklog bilja obavljeno je na ekološki prihvatljivim lokacijama diljem Dalmacije, od otoka Šipana do Kornata, jedan uzorak smilja je iz Hercegovine. Istraživanja biološke aktivnosti eteričnih ulja kadulje i smilja na zdrave stanice kože i na stanice karcinoma dojke provodila su se na Mediteranskom institutu za istraživanje života. Ovim putem želim se zahvaliti upravi i koordinatorici Instituta dr. sc. Branki Bernard, te voditeljici znanstvene grupe Biologija robusnosti dr. sc. Katarini Trajković, na iskazanoj podršci i mogućnosti rada u njihovom laboratoriju za stanične kulture. Bez podrške Instituta, naš projekt ne bi bio izvediv. Posebnu zahvalu upućujem članici navedene znanstvene grupe, kolegici Vlatki Paštar, koja je dvoje sudionika u projektu obučila za samostalan rad sa stanicama, rekao nam je na početku Jažo.

Prvi korak u opsežnim istraživanjima koja bi dalje vodila k detaljnijim ispitivanjima s ciljem primjene

Opisao je kako je samo istraživanje teklo.

– Istraživanja smo provodili sa sedam uzoraka eteričnih ulja kadulje i jedanaest uzoraka eteričnih ulja smilja. Provedenim istraživanjem ustanovili smo da eterična ulja kadulje i smilja imaju blagu citotoksičnu aktivnost na stanice dermalnog fibroblasta koje se nalaze u donjem sloju kože. Za razliku od eteričnog ulja kadulje, eterično ulje smilja pokazuje značajniju citotoksičnu aktivnost na stanicama karcinoma dojke. Najprije smo odredili citotoksičnu aktivnost eteričnog ulja smilja na zdravim stanicama, potom su provedeni testovi na stanicama karcinoma dojke. Međusobnom usporedbom rezultata koji prikazuju utjecaja eteričnih ulja smilja na zdrave stanice kože i na stanice karcinoma dojke, uočeno je da smilje izaziva veću smrtnost kod karcinogenih stanica.



Naša istraživanja eteričnih ulja predstavljaju tek prvi korak u opsežnim istraživanjima koja bi dalje vodila k detaljnijim ispitivanjima s ciljem primjene. Time se u ovom projektu nismo mogli baviti zbog vremenskih ograničenja za provedbu projekta i zbog nedostatka financija. Budući da eterična ulja predstavljaju smjesu kemijskih spojeva, došli smo do otkrića koja nas dalje vode ka testiranju pojedinačnih čistih komponenti koje bi mogle biti odgovorne za smrt karcinogenih stanica, kazuje nam Jažo.

“Dobivene rezultate je ispravnije definirati kao pozitivno eksperimentalno zapažanje”

Zanimalo nas je što to otkriće znači za medicinu.

– Nakon što je projektu „Biokemija eteričnog ulja“ dodijeljena Posebna rektorova nagrada, u javnost je plasirana senzacionalna vijest o otkriću splitskih studenata. Postignute rezultate ne bih okarakterizirao kao otkriće, nismo pronašli lijek za karcinom dojke, dobivene rezultate je ispravnije definirati kao pozitivno eksperimentalno zapažanje. Cijelo naše istraživanje može se okarakterizirati kao preliminarno istraživanje koje drugim znanstvenicima i modernijim laboratorijima daje smjernice za daljnje i detaljnije obavljanje eksperimenata. Ono što nije spomenuto u medijima nakon dodjele Rektorove nagrade, a što kao voditelj projekta smatram posebnim uspjehom, je upotreba elektronske mikroskopije za istraživanje površine stanica. Pretragom literature, studenti su samostalno osmislili i razvili jednostavan protokol prema kojem se može snimiti vanjska površina stanične membrane adherentnih stanica. Taj protokol mogu upotrijebi znanstvenici prirodoslovne i medicinske struke za potrebe svojih istraživanja, govori nam voditelj projekta Jažo.

Na poseban način su zahvalni Sveučilištu te Fakultetu, bez čije pomoći njihov uspjeh ne bi bio moguć.

– Već nekoliko godina aktivno provode natječaje putem kojih se dodjeljuju sredstva za financiranje studentskih projekata u različitim kategorijama. To je natječaj na kojeg se mogu prijaviti svi zainteresirani studenti sa svojim projektima. Bez financijske i administracijske podrške Sveučilišta u Splitu, mnogi studentski projekti ostali bi samo na razini ideje. Mogućnost samostalne organizacije istraživačkih projekata, studentima mnogo znači u razvoju njihove karijere, stječe se iskustvo pisanja, organizacije i sudjelovanja u znanstvenom projektu, kao i svim aktivnostima predviđenim projektom. Kemijsko-tehnološki fakultet, studentima je omogućio značajnu podršku u vidu ustupanja laboratorijskog prostora i opreme. Postupci izolacije eteričnih ulja iz sakupljenog biljnog materijala obavljeni su istom laboratoriju u kojem profesori provode svoje projekte.

Imali smo značajnu podršku naših profesora, posebno bih se htio zahvaliti našem dekanu prof. dr. sc. Igoru Jerkoviću koji nam je omogućio korištenje GC-MS uređaja za analizu eteričnih ulja i doc. dr. sc. Zvonimiru Marijanoviću koji nam je pomagao tijekom analize. Podršku i smjernice studentima tijekom istraživanja iskazala je i poslijedoktorandica dr. sc. Ivana Carev. Znanstvene rezultate nastale u toj suradnji, studenti su u 2019. godini prezentirali posterskim priopćenjem na međunarodnom kongresu u Lovranu „Crossroads in Life Sciences“ u organizaciji Hrvatskog društva za biokemiju i molekularni biologiju, biranim riječima o fakultetskom kadru govori Jažo.

“Novoopremljeni laboratoriji nam omogućuju sve uvjete potrebne za kvalitetan rad”

Nakon što nam nam je Zvonimir detaljno pojasnio što njihova postignuća, odmaknuli smo se malo od teme i upitali studente obaju fakulteta jesu li zadovoljni uvjetima u kojima se akademski obrazuju.

– Uvjeti studiranja na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu su iznimno visoki. Naši nastavnici su veoma kvalificirani, pristupačni i susretljivi, a novoopremljeni laboratoriji nam omogućuju sve uvjete potrebne za kvalitetan rad. Također, uvijek smo detaljno i na vrijeme obaviješteni o mogućnostima međunarodne suradnje poput razmjene studenata, odlaska na stručnu praksu i slično. Ovo su samo neki od niza aspekata s kojima smo zaista zadovoljni te bi se ovom prilikom željeli još jednom zahvaliti svim djelatnicima našega fakulteta koji su i zaslužni za provedbu ovako visoke kvalitete obrazovanja. Nešto što bi svakako voljeli da se poboljša jest upravo uključenost studenata u znanstveno-istraživačke projekte. Nažalost, velik broj njih još uvijek završava fakultet bez da sudjeluje u dodatnim aktivnostima. Neopravdano prevladava stav da je to preteško i možda neizvedivo što je daleko od istine. U budućnosti bismo zasigurno voljeli vidjeti napredak u približavanju eksperimentalnog rada studentima. Iskustvo i poznanstva stečeni na ovakvome projektu nezamjenjiv su i vrijedan dio višeg obrazovanja. Vrlo smo zahvalni što imamo mnoge prilike za rad i napredak te se nadamo da će ih i drugi prepoznati i hrabro krenuti u nove izazove, ističe studentica Ena Ivić koja je sudjelovala u provedbi projekta.

Iste stavove dijeli i njezina kolegica s Kemijsko-tehnološkog fakulteta.

– Rektorova nagrada rezultat je dobrih uvjeta koje imamo na Kemijsko-tehnološkom fakultetu, kao i odlične komunikacije s profesorima. Naš Fakultet ima moderno opremljene laboratorije u kojima se radi u malim grupama što omogućava studentima da brže i lakše svladaju gradivo te primijene sve što čuju i nauče na predavanjima i seminarima. Ono što ja smatram da bi poboljšalo studiranje je možda više slobode u radu i fokus na samostalna studentska istraživanja na diplomskom studiju, nauštrb pojedinih predmeta možda malo manje značajnih za studij, odnosno smjer za koji smo se opredijelili, kazuje Antea Hrepić studentica diplomskog studija organske kemije i biokemije koja je u ovoj akademskoj godini dobila dvije nagrade: Rektorovu nagradu za izvrsnost i Posebnu rektorovu nagradu za sudjelovanje u projektu Biokemija eteričnog ulja.

“Mnogi od naših nastavnika su renomirani i dokazani znanstvenici u svojim poljima na svjetskom nivou”

Na kraju smo porazgovarali i s dekanima obaju fakulteta, prof. dr. sc. Igorom Jerkovićem (KTF) te prof. dr. sc. Nikolom Koceićem-Bilanom (PMF), kojima smo postavili nekoliko pitanja.

Sigurno ste ponosni na svoje studente. Koliko ovo znači za fakultet kojem ste na čelu?

Dekan Kemijsko-tehnološkog fakulteta, prof.dr.sc. Igor Jerković: „Naravno da smo svi ponosni na naše studente, osobito kada uspiju u realizaciji svojih studentskih projekata koji uključuju znanstvena istraživanja. Vrlo je važno da se studenti već tijekom studija uključe u znanstveni rad što će ih motivirati i da nakon završetka studija nastave svoje daljnje obrazovanje i usavršavanje, a možde se i odluče za znanstvenu karijeru.“

Na koje sve načine ulažete u napredak studenata? Čime se možete pohvaliti?

Dekan Kemijsko-tehnološkog fakulteta, prof.dr.sc. Igor Jerković: „U napredak studenata ulažemo na različite načine: kroz sustav mentorstva, povećanje broja nastavnih baza, sufinanciranje studentskih aktivnosti, podizanje standardna studiranja na KTF-u i dr. Možemo se pohvaliti da smo u zadnjih 5 godina značajno podigli standard studiranja: preseljenje u novu zgradu sa suvremenom infrastrukturom (uključujući 10 novih studentskih laboratorija), realizacija projekta Funkcionalna integracija Sveučilišta u Splitu kroz razvoj znanstveno-istraživačke infrastrukture u zgradi tri fakulteta kojom je nabavljena suvremena znanstveno-istraživačka oprema, unaprjeđenje računalne učionice i dr.“

Kakve kompetencije stječu studenti PMF-a po završetku studija za rad u znanstvenom ili obrazovnom području? Kako na to utječu ovakvi projekti i koje su njihove prednosti?

Dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, prof. dr. sc. Nikola Koceić-Bilan: “Svi studijski programi PMF-a, a radi se o studijima iz fundamentalnih znanosti unutar STEM područja, tradicionalno daju studentima široku naobrazbu bez obzira studirali oni na nastavničkom ili istraživačkom smjeru. Upravo takvo kvalitetno obrazovanje, koje nije direktno usmjereno isključivo ka budućoj profesiji, daje studentima fleksibilnost i mogućnost prilagodbe da nađu zaposlenje nakon diplomiranja na različitim radnim mjestima i u različitim sektorima. Tržište rada je davno prepoznalo kadrove koji su izašli s PMF-a te sam siguran da će tako ostati i u budućnosti.

Studentski projekti studentima direktno daju uvid u znanstveni rad te im omogućuju istraživanje i povezivanje teorije i praktičnih načela svoga područja. Obogaćuju ih za vještine potrebne za razvoj karijere, a oni sami postaju visoko kompetentni na tržištu rada. Uz razumijevanje metoda znanstvenog rada i razvoj tehničkih vještina, važno je i poticanje kreativnosti i kritičkog mišljenja kod studenata. Ovakvo iskustvo povećava motivaciju i pozitivno djeluje na njihove kognitivne sposobnosti.”

Što vaš fakultet razlikuje od ostalih, odnosno što je ono po čemu se posebno ističete?

Dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, prof. dr. sc. Nikola Koceić-Bilan: „Na PMF-u kao i na svim sličnim institucijama na kojima se vodi računa o znanstveno-istraživačkom radu, a naziv našeg fakulteta na engleskom jeziku je Faculty of Science, vlada opuštena i neformalna atmosfera. Bitna je to razlika u odnosu na druge fakultete. To je zamjetno od samog ulaska u zgradu PMF-a uređenu uz puno duha. No najvažnije je istaknuti pristupačnost i jednostavnost nastavnika koji s puno strasti i prednosti spremno prenose znanje i stoje na raspolaganju studentima. Mnogi od naših nastavnika su renomirani i dokazani znanstvenici u svojim poljima na svjetskom nivou, ali na njima nikada nećete osjetiti bilo kakvu vrstu bahatosti i razmetljivosti. Pogotovo na višim godinama, kada su nastavne grupe na pojedinim kolegijima bitno manje, vlada prijateljska i suradnička atmosfera između profesora i studenata koja je i najstimulativnija za svaki vid usvajanja znanja. Znanja dobivena iz fundamentalnih znanosti kao što su prirodne su uvijek i gotovo svugdje primijenjiva. Unatoč novim spoznajama i otkrićima za koja možemo zahvaliti tehnološkom napretku i permanentnom napretku prirodnih znanosti, znanja koja smo stekli na studiju ne ovise ni o političkom, društvenom, pa čak ni tehnološkom kontekstu. Ona su naprosto uvijek aktualna i uvijek iskoristiva jer univerzalnim znanstvenim rječnikom objašnjavaju svijet i prirodu oko nas.“



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime