Popis stanovništva koji će se provoditi od 1. travnja do 7. svibnja 2021. vjerojatno će biti zadnji popis koji će se provoditi "na terenu" putem anketa, kazala je za Jutarnji list ravnateljica Državnog zavoda za statistiku Lidija Brković.
Nakon toga će se, navodi dnevnik, svake godine ažurirati broj stanovništva i struktura kućanstava putem takozvanih centralnih registara stanovništva i registara zgrada, kuća i stanova.
To je dijelom posljedica toga što smjernice i preporuke Eurostata, krovnog statističkog tijela Europske unije, preporučuju da zemlje članice stvore preduvjete da nakon Popisa 2021. dostavljaju ključne demografske popisne podatke Eurostatu na godišnjoj razini.
Ravnateljica DZS-a smatra kako su zbog toga Administrativni registar stanovništva i Administrativni registar zgrada i stanova više nego nužni za takvu godišnju dostavu podataka o broju i strukturi stanovništva i kućanstava u Hrvatskoj.
"U tom procesu je prijeko potrebno napraviti pravni okvir te koristiti službene klasifikacije i jedinstven šifrarnik, kao i ažurirati sve nastale promjene na dnevnoj bazi. Ako se administrativni registri ne uspostave u dogledno vrijeme, DZS će imati puno izazova da bismo dostavili Eurostatu sveobuhvatne i pouzdane propisne podatke u godišnjoj periodici", rekla je Brković.
Dnevnik navodi da se za uvođenje registara zalaže većina demografa s kojima su pričali. U Europskoj uniji samo Irska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Hrvatska nemaju takve administrativne registre, a najažurniji i najtočniji su u skandinavskim zemljama.
