Hrvatski jezikoslovac, akademik Radoslav Katičić preminuo je jučer u Beču. Utemeljitelj je studija opće lingvistike i indologije na Filozofskome fakultetu u Zagrebu.
Od 1961. do 1977. bio je pročelnik novoosnovanog Odsjeka za opću lingvistiku i orijentalne studije. Jedan je od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. Bio je član HAZU, Austrijske akademije znanosti, Akademije znanosti i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Norveške akademije te Academiae Europae.
Od akademika Katičića danas se oprostila udruga Žrvanj iz Žrnovnice koja je godinama s njim surađivala na znanstvenim istraživanjima. Njihovu današnju posvetu prenosimo u cijelosti:
"U subotu je Žrnovnica izgubila svoga dragoga prijatelja, a Žrvanj usto i najstarijega viteza Peruna, akademika Radoslava Katičića. Umro je u 90. godini života, u Beču, u krugu svojih najmilijih.
Iako je Udruga Žrvanj osnovana prije nego je profesor sa svojim suradnicima došao u naše mjesto i odškrinuo nam poklopac našega sanduka s blagom, Žrvanj se tek uz njega izgradio i ozbiljno potvrdio. Bez njega, bili bismo mnogo siromašniji.
I ne samo Žrvanj. Ne ni samo Žrnovnica, a ne ni samo još naši susjedi Podstranjci čija je škrinja s blagom bila s našom zakopana u istome zaboravu. Svi bismo mi bili kudikamo siromašniji da nas akademik Katičić nije pohodio.
I ne samo mi, ovdje pod ovim našim Perunom, nego posvuda pod našim hrvatskim Perunima. I još više, čitava hrvatska znanstvena zajednica. I europska, i svjetska.
Akademik Katičić u naše je mjesto bio mnogo puta i u raznim prigodama. Družio se s nama, predavao nam, upućivao nas u tajne hrvatske i slavenske povijesti, u zapletene igre jezika. Bio nam je gost, dostojanstven i začudno skroman. Razgovarali smo o tajanstvenome praslavenskom svijetu, ali i o drugim stvarima. Jeli i pili za istim stolom. Jednostavno, iskreno, prijateljski.
I pamtit ćemo ga kao takvoga – veličanstveno jednostavnog i iskrenog žrnovačkog prijatelja.
Znanstveni rad akademika Katičića posljednjih je godina bio posebno posvećen našoj staroj vjeri, “svetim pjesmama naše pretkršćanske starine”. Perunu, Velesu i Mokoši, Jarilu i Morani, našim starim obredima i obrednim pjevanjima. I svi su se ti likovi, njihova imena i glasovi kod nas, ovdje, u Žrnovnici i susjednoj Podstrani, stekli i sačuvali, a da mi o tome nismo ništa slutili. A ni sad nismo sigurni u to koliko smo toga zaslugom ovoga iznimnoga čovjeka dobili, i kolika je zbiljska vrijednost te naše riznice.
Ali smo je počeli osjećati, vidjeti, čuti. Zavoljeli smo je. I oživljujemo je. Skromno, jer samo tako možemo, ali s ljubavlju, jer smo o njoj s ljubavlju bili poučavani.
Dragi naš profesore Katičiću, cijenjeni znanstveniče, predragi žrnovački prijatelju i čovječe velika srca, neka Vam bude laka hrvatska zemlja koju ste toliko voljeli i neka Vam budu blagonaklona nebesa u koja ste se zaputili.
Vašoj obitelji i suradnicima upućujemo izraze duboke i iskrene sućuti.
Vaš Žrvanj".
Akademik Radoslav Katičić otvorenim je pismom 2013. naglasio kulturnopovijesnu i potencijalnu turističku važnost prostora Žrnovnice i lokaliteta Gračić:
