Izložbom ćemo predstaviti autorovu donaciju crteža iz Ciklusa Maslina koju je darovao Sveučilištu u Splitu i njegovoj knjižnici.
Donacija djela iz Ciklusa Maslina sadrži ukupno 35 kompozicija koje čine 44 crteža, a rađeni su kombiniranom i/ili tehnikom tuša i flomastera. Izložbu će predstaviti prof. dr. sc. Vladimir Rismondo koji Budora u tekstu kataloga izložbe naziva ontologom vizualnog svijeta. Tako je Rismondo referirajući se na crtački opus Roberta Budora zapisao:
(…)„Budor je slikar rekli bismo srednje generacije, ali je prvenstveno crtač koji se u toj disciplini dovinuo do razine filozofije. Njegov Ciklus «Maslina», a radi se o četrdesetak crteža tušem i flomasterom darovan Grafičkoj zbirci Sveučilišne knjižnice u Splitu, zorno dokazuje sve što smo dosad rekli. Usput, Budorov crtež najbliži je onome što u povijesti filozofije poznajemo kao Bergsonove «ideje trajanja». Henri Bergson još je, naime, u osvit 20. stoljeća posumnjao u ispravnost naših predodžbi o prostoru, a posljedično i o vremenu te je razvio zamisao o stvarnosti koja se sastoji od «čistog trajanja... kao niza... promjena koje se međusobno prožimaju». To bi između ostalog značilo i da su objekti koje vidimo u prostoru tek prividno to što jesu, a stvarno su dijelovima jednog zajedničkog «kontinuiteta trajanja». Mnogo se raspravljalo koliko je Bergsonova misao sukladna kubističkoj estetici, međutim, ona je sasvim usporediva s crtežom Roberta Budora. Taj se crtež sastoji od neprebrojivih nizova različitih vrsta naoko nervoznih, valovitih linija i točaka koje teku, međusobno se preklapaju, grupiraju i rastavljaju te skupa kreiraju fluidnu stvarnost koja može, ali i ne mora asocirati na pojavu stabla masline, odnosno prostora u kojem maslina jest. Sve je u Budorovom crtežu fluentno, u stalnoj pokretnosti između pozitivnih i negativnih vrijednosti te je u tom smislu jedino pitanje gdje promatrač stoji u odnosu na djelo. Korak bliže, susrećemo sasvim apstraktan prizor, korak dalje, čini nam se da vidimo baš čvorove masline.“(…)
O važnosti donacije i što ona predstavlja za Sveučilišnu knjižnicu, i kako je došlo do suradnje i ove vrijedne donacije donosi i tekst Mihaele Kovačić, voditeljice Odjela Specijalne zbirke knjižnice koja je u tekstu apostrofirala važnost i značenje razvoja Grafičke zbirke.
(…) „Gotovo jedno stoljeće poslije, 2001. programska je koncepcija i prostorno-funkcionalna organizacija nove zgrade knjižnice na sveučilišnom kampusu prepoznala važnost prisustva umjetničkih sadržaja srodnih onim knjižničnim. Tako je od 2010. u izvanknjižničnom, višenamjenskom sklopu, uslijedila živa aktivnost Sveučilišne galerije Sveučilišta u Splitu. Brojne samostalne i/ili grupne izložbe likovnih djela približile su i umjetnike knjižničnim sadržajima te su mnogi od njih odlučili pokloniti neke od svojih radova, pa čak i cijele cikluse knjižnici. Time su stvorene pretpostavke za oplemenjivanje knjižničnih prostora, a posebno za sustavni razvoj Grafičke zbirke. Tom mišlju vodio se i akademski slikar Robert Budor čija su djela, crteže i skulpture, posjetitelji splitske Sveučilišne galerije imali priliku upoznati još u travnju 2017. na izložbi Duh Mediterana zajedno s djelima njegovih kolega Želimira Borića i Ivana Branka Imrovića. Već je tada umjetnik poklonio Grafičkoj zbirci prvi crtež iz ciklusa Maslina koji stvara od 2010. inspiriran maslinicima makarskog primorja i otoka Paga.“(…)
Robert Budor rođen je 1954. u Zagrebu. Diplomirao je slikarstvo 1979. g. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Šime Perića. Od 1979. do 1981. g. suradnik je Majstorske radionice prof. Ljube Ivančića i prof. Nikole Reisera. Od tada do danas djeluje kao slobodni umjetnik, a uz slikanje bavi se i opremom knjiga te kazališnim dizajnom. Priredio je do sada trideset samostalnih izložbi te sudjelovao na mnogim skupnim izložbama. 2003. i 2005. sudjelovao je na 4. i 5. Interbalkanskom simpoziju vizualne umjetnosti na otoku Samothraki kao predstavnik Hrvatske. Dobitnik je i 1. nagrade Pasionske baštine za 2008. godinu.
Živi i radi u Zagrebu. Izložba ostaje otvorena do 10. travnja, a financijski je potpomognuta sredstvima Grada Splita.
