U izložbenom prostoru „Galerije Jurja Plančića“ prizemlja Muzeja Staroga Grada, otvorena je 28. ožujka 2025. godine, izložba PATAGONIJA OČIMA HVARANINA, idejnog realizatora Jorgea Luisa Subiabrea Matiache, u suorganizaciji Hrvatske matice iseljenika – Podružnice Split i Muzeja Staroga Grada.
Izložbu je svečano otvorio sin sunčanog otoka, hvaranin, akademski kipar, akademik Kuzma Kovačić.
Faroski kantaduri i gitarist Ante Matulić, oplemenili su vokalno muzikalnim izvedbama neorenesansnu palaču obitelji Biankini, čime je ova umjetnička večer slike i vizuala, zaokružena bouquetom riječi i glazbe.
Činjenica da se programu realizacije izložbe pridružila i Udruga Povratak korijenima iz Vrisnika, a koja se kroz programski aktivizam bavi kulturnom revitalizacijom Hvara, svojevrstan je odgovor da dalmatinski otoci svoju puninu i identitetski čar žive van sezone; kada domaći čovjek u simbiozi s prirodom živi nepatvorenu harmoniju.
Idejni realizator izložbe Jorge Luis Subiabre Matiacha, opusom je arhivskih fotografija, preuzetih iz Museo Regional de Magallanes, Punta Arenas u Čileu na rodni Hvar u Stari Grad, vratio Stjepana (Estebana) Kovačevića Škarpu, želeći apostrofirati doprinos multikulturalnoj zajednici Patagonije ovog istaknutog Hrvata, Hvaranina i Starograđanina, koji je zajedno sa svojim sunarodnjacima davne 1903. godine, na parobrodu „El Oravia“, došao u Čile.
O društvenom djelovanju Škarpe, te članstvu u mnogobrojnim organizacijama kao volontera Crvenog križa, Društva za zaštitu nezbrinute djece, Magellanove lige protiv tuberkuloze, vatrogasca, nazočne je upoznao autor Matiacha, opisavši izvornu ideju za promoviranjem i doprinosu hrvatskog čovjeka u Čileu, čime uvijek aktualnim apostrofira društveni doprinos ljudi koji su krajem devetnaestog i početkom dvadesetog stoljeća naselili prostor Čilea i Argentine, pri tome učinivši neraskidivim vezu sa starim zavičajem, Dalmacijom i Hrvatskom.
Stjepan Škarpa, je za svoje javno djelovanje priznat i kao „Slavni sin grada Punta Arenasa“, dok je od Predsjednika Čilea, dobio priznaje „Odlikovanja za zasluge“.
Ravnateljica Muzeja Staroga Grada Vilma Matulić, brojnoj publici je osvijestila djelovanje Jorgea Luisa Subiabrea Matiache, neumornog entuzijasta, koji je vrativši se u zemlju svojih pradjedova odlučio strpljivo ali i neumorno kreirati živi i historiografski mozaik hrvatskog iseljeništva, vođen porivom kontinuiranog povezivanja svojih dviju domovina, te brojnih ljudskih sudbina s obje strane Atlantika.
Jakša Damjanić, predsjednik Udruge Povratak korijenima iz Vrisnika, prezentirao je programe Udruge, istaknuvši izazove ali i brojne pogodnosti života na otoku, kao i inkorporiranje povratnika iz iseljeništva u sadržaje društvenih aktivnosti.
„Ovjekovječiti objektivom prostor, vrijeme, društvenu zajednicu, običaje… daleko, daleko, gotovo na kraju svijeta, i tamo negdje pečat kojeg je je ostavio hrvatski čovjek, Hvaranin, Starograđanin; prva je misao koja se nameće posjetitelju u susretu s izložbom znakovitog naslova „PATAGONIJA OČIMA HVARANINA“
Suvremene tehnologije, umjetna inteligencija, digitalne platforme i mreže omogućuju trenutnu informaciju i objavu što smo trenutno okom vidjeli i gdje smo vizualni moment doživjeli. Međutim brojčana količina i svakodnevna izmjena fotografija, kao i medij na kojima iste pohranjujemo, kumulativno su jamstvo inflatorne protočnosti, čime u konačnici na vrijednosti gubi i slika i moment i zabilježeni događaj..
U korelaciji s dinamičnim protekom informacija, u nekom drugom vremenu stvarao je Stjepan Škarpa Kovačević, i njegove slike nisu zabilježile sadržaj s fotografije, one su ga u konačnici ovjekovječile.
Upravo tom se vještinom i strašću, početkom i sredinom prošlog stoljeća bavio ovaj istaknuti Hvaranin i ugledni član društvene zajednice Punta Arenasa u Čileu. Stoga je upravo otvaranjem izložbe u mjestu njegovog rođenja STAROME GRADU, stavljen naglasak na izvornu pripadnost, korijen, podrijetlo“, naglasio je voditelj splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika, Ante Ćaleta.
O hrvatskom identitetu utkanom u povijesnu zbilju, kao i kontinuiranim izazovima očuvanja pripadnosti vjeri i narodu, satkanom kroz nacionalnu svijesti, kao plodovima domoljublja; govorio je akademski kipar i akademik Kuzma Kovačić.
Prezentirani karakterni portreti pokazuje snagu i obol hrvatskog čovjeka utkanog u bogatu povijest čileanske kulturne baštine.
Upravo su pojedinci poput Stjepana Kovačevića Škarpe, Rajmunda Kuparea ali i Jorgea Luisa Subiabrea Matiache svojim tragom i djelovanjem premošćivali ocean, povezujući dvije Domovine (staru i novu), čineći bližim razasuto hrvatsko biće.
„Iskreno vjerujem, kako upravo naša budućnost pripada hrvatskom iseljeništvu, koji će svojim povratkom, ali i potpunim uključenjem u život države i naroda donijeti novi preporod Domovini“, zaključio je Kovačić, otvorivši izložbu.
Izložba je realizirana uz financijsku potporu Splitsko dalmatinske županije.
