Treći je dan otkako su suci, ali i državni odvjetnici u tzv. bijelom štrajku. I danas su se priopćenjima oglasili Ministarstvo pravosuđa i Udruga hrvatskih sudaca. Obje strane ostale su na istim pozicijama i objavljuju svoje statistike.
Ministarstvo: I dalje nizak broj odgođenih ročišta
Prema podacima iz eSpisa danas je odgođeno tek 38 posto ročišta, odnosno 1.099 od 2.875. Ako uzmemo u obzir da je u danima bez štrajka prosjek dnevnih otkazivanja 13 posto, današnji postotak još je i manji – 25 posto. Unatoč onome što tvrde iz Udruge hrvatskih sudaca, iz ovih podataka je vidljivo kako se većina hrvatskih sudaca nije odlučila za štrajk ni treći dan zaredom. (...) Nemoguće je da su svih 1.869 današnja neodgođena ročišta uistinu ocijenjena kao hitna, priopćeno je iz Ministarstva pravosuđa i uprave, javlja HRT.
Tvrde da Udruga hrvatskih sudaca (UHS) plasira netočne informacije, budući da prema Zakonu o sudovima - suci prvog i drugog stupnja moraju sve promjene u radu na ročištima moraju upisivati i eSpis. Pri tom naglašavaju kako u Hrvatskoj ima 1.620 sudaca koji odlučuje u prvom i drugom stupnju naspram tek 368 sudskih savjetnika koji donose odluke. Dodaju i kako je i većina sudaca Općinskog suda u Splitu svoja ročišta odgodila zbg preseljenja.
- U drugom najvećem Županijskom sudu u Splitu suci ne sudjeluju u štrajku, a prema informacijama iz eSpisa - nijedno ročište nije otkazano na Županijskom sudu u Dubrovniku i Slavonskom Brodu. Na Upravnom sudu u Rijeci samo su četiri ročišta odgođena, a samo po jedno ročište na Županijskim sudovima u Bjelovaru, Vukovaru, Osijeku, Zadru i Puli, napominju iz Ministarstva.
Plaće sudaca od 2.685 do 3.460 eura, bez dodataka
Prošli tjedan Udruga hrvatskih sudaca odbila je čak dvaput vlastiti zahtjev o uvođenju materijalnih prava, čime bi se neto primanja sudaca uvećala za gotovo 700 eura u prosjeku u manje od godinu dana. Svi podaci o plaćama sudaca dobiveni su iz sustava Centraliziranog obračuna plaća te se iz njih vidi da se prosječna mjesečna neto plaća najvećeg broja sudaca lani već uvećala za 583 eura.
Tako su primanja sudaca županijskih sudova porasle na oko 2.685 eura, a uskočkih sudaca na oko 3.090 eura, sudaca visokih sudova na 3.023 eura. Plaće sudaca na Vrhovnom sudu u prosjeku su povećane na 3.460 eura. Ono što Udruga Hrvatskih sudaca također zaboravlja jest da, osim što su dva puta povećavane osnovice, 2019. za 6 posto i 2023. za 13 posto, udvostručene su i naknade za dežurstva i povećane naknade za upućivanje sudaca na viši sud, stoji u priopćenju.
Bez ultimatuma, poziv na dijalog
- Uvođenjem materijalnih prava u visini od 115 eura mjesečna bi se primanja sudaca dodatno povećala. Udruga je to odbila i pozvala na štrajk kojem se, srećom za hrvatske građane, nije odazvala većina sudaca, stoji u prioćenju. Ministarstvo ostaje otvoreno za dijalog, ali ističemo da se on ne može odvijati u atmosferi ultimatuma i prijetnji poput one o bojkotu rada u izbornim povjerenstvima koju je osudio i predsjednik Vrhovnog suda. Prijedlog Ministarstva koji je u skladu sa zahtjevom udruge i dalje postoji, razgovori se mogu nastaviti, ali za sve ostale dogovore izuzev uvođenja materijalnih prava, potrebno je prvo urediti sustav plaća državnih službenika i namještenika, kako je s Udrugom komunicirano nakon štrajka službenika.
Udruga hrvatskih sudaca: Plaće padaju 24 godine
Suprotno Ministarstvu iz Udruge hrvatskih sudaca priopćili su kako je odaziv 'trećeg dana mjera upozorenja' veći od 85 posto. Tvrde da je na nekim sudovima, poput Visokog kaznenog suda i sudova u Dubrovniku, odaziv - stopostotan. U mjerama, dodaju - suci sudjeluju neovisno o članstvu u UHS-u.
- Jedna od netočnih tvrdnji koje Ministarstvo učestalo plasira jest da su suci dobili već dvije povišice. Godine 2019. je vraćeno 6 posto osnovice koja je bila oduzeta sucima u vrijeme krize nekoliko godina ranije, te su izjednačeni koeficijenti svih prvostupanjskih sudaca. Godine 2023., nakon prvog ciklusa mjera upozorenja, osnovica sudaca porasla je 13 posto za sve suce. Uzmemo li u obzir činjenicu da je, prema podacima DZS, inflacija u prethodne dvije godine bila gotovo 18 posto, jasno je kako je to povećanje osnovice - anulirano. Ponovno naglašavamo da je nedopustivo da u sudskom sustavu bilo koji sudski službenik ima veću plaću od suca prvostupanjskog, a kamoli drugostupanjskog suda. Takvo zakonsko uređenje je obeshrabrujuće za razvoj sudačke struke i jačanje sudačkog kadra, tvrde iz Udruge sudaca.
Usporedba plaća
Uvidom u usporedbe plaća sudaca s prosječnom plaćom u RH, jasno je kako je od 2000. godine, kada je prosječna plaća općinskog suca bila 2,7 puta veća od prosječne plaće u državi, taj omjer danas pao na 1,77, iz čega se može zaključiti kako je vrijednost plaće, odnosno standard prvostupanjskog suca smanjen za 34 posto.
Suci, kao i u svibnju 2023., traže izradu jedinstvenog zakona kojim bi se uvela indeksacija, usklađivanje osnovice s prosječnom bruto plaćom isplaćenom zaposlenima u pravnim osobama u RH u prethodnoj godini, prema izračunu DZS, te sustav platnih razreda. Ponudi li izvršna vlast način kojim će ispuniti javno obećanje iz svibnja 2023., mjere će se prekinuti i ranije.
