U subotu smo objavili priču o tužnoj sudbini pačje obitelji iz uvale Trstenik koja je osuđena na milost i nemilost djece koja ih svakodnevno zlostavljaju. Zlostavljanje je otišlo toliko daleko da su dva dječaka od oko 7-8 godina, usmrtila tri pačića kamenjem.
Svemu je svjedočio Splićanin Dian Paligorić koji je u petak, oko 18 sati, u uvali šetao svoja dva psa.
"Napadi na pačiće se događaju svakodnevno"
- Ja često tu šetam pse, pa sam imao priliku vidjeti da su doselili prvo patak i patka, a zatim se pojavilo dvanaest malih pačića. Nakon nekoliko dana bilo ih je jedanaest, a u petak sam vidio djecu kako ih gađaju kamenjem. Potjerao sam ih, ali za pačiće je bilo kasno. I tako ih je ostalo tek osam. - kaže i nastavlja:
- To je čudo, u grad nam je došlo malo divlje prirode i to odmah želimo uništiti. Jedna gospođa koja živi kraj potoka, kazala mi je i da ljudi huškaju pse na pačiće, djeca bacaju bovane svakodnevno, za ne vjerovati. - kaže.
Paligorić svaki dan rano ujutro i kasno popodne šeta svoja dva psa po uvali, pa je u više navrata imao priliku vidjeti kako djeca maltretiraju pačiće. Redovito ih opomene, ako treba i potjera, ali kaže, učenje djece što je ispravno, a što ne, nije na njemu već na njihovim roditeljima.
- Velik problem je što roditelje ne interesira što im rade djeca. Oni se kupaju i puštaju djecu da rade što ih volja. I ja imam djecu, ali nikad nisam tolerirao da nekoga zlostavljaju. Toliko sam revoltiran zbog ovakvog ponašanja. Jedan dan sam naišao na djecu koja su kamenjem gađala pačiće, a majka i baka su sjedile na klupi, pušile cigarete i samo ih gledale. - kaže Paligorić. Bijesan je što se čini da je jedini način da ova obitelj preživi, odvajanje pačića od majke ili svakodnevna straža volontera. Ali kaže, ako dođe do toga, spreman je pomoći kako god može.
Povezani sadržaj
Građani žele očuvati divlji svijet u Splitu, ali Grad nije zainteresiran
Splitski volonteri su, da bi izbjegli odvajanje pačića od majke, došli na ideju da se pačju obitelj ostavi na lokaciji na koju su se nastanili, a građane obavijesti znakom da na tom području žive divlje životinje koje je zabranjeno uznemiravati.
Kako je za Dalmacija Danas već rekao ornitolog Manuel Jacmenović, ova lokacija je za pačiće idealna, jer im nudi sve što im je potrebno za odrastanje, jedino što u cijeloj priči ne štima, je ponašanje ljudi.
No, s idejom o postavljanju znaka ne slaže se vd pročelnika Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo grada Splita, Damir Babić, čija služba je za to nadležna.
Na upit o postavljanju znaka u čuđenju kaže da ta ideja nije uobičajena. A mi u čuđenju kažemo da ljudi u uređenim gradovima već stoljećima žive u sinergiji s divljim životinjama, baš zato jer poštuju njihov prostor, a taj isti prostor označavaju znakovima na kojima se upozoravaju prolaznici da se životinje ne smije uznemiravati. Jer, podsjećamo, ovdje se ne radi o lokaciji u nečijem dvorištu ili nasred gradskog trga, već se radi o malom zabačenom potočiću u uskoj ulici koja vodi do plaže Trstenik, koji je savršeno stanište za ove patke. U većini drugih zemalja praksa je zaštiti divlje životinje na onoj lokaciji koju same izaberu (ako ne predstavljaju opasnost za građane), jer ljude je potrebno s vremena na vrijeme osvijestiti da ovaj planet dijele s brojnim vrstama.
2005. godine je jedna patka savila gnijezdo točno ispred zgrade Ministarstva financija Sjedinjenih Američkih Država u Washingtonu. Njihove službe su prostor ogradile, obilježile znakom o zabrani uznemiravanja divljeg života i čak donijele sijeno i posudu s vodom, kako bi joj život bio ugodniji.
Londonske gradske službe su otišle toliko daleko da su, kako bi podsjetile građane da među njima žive divlje životinje čiji prostor treba poštovati, obilježile 'pačje staze' na nekoliko lokacija u gradu uz poruku "podijelite svoj prostor".
London gets new highlited duck lanes. Both creative and observing to nature. I love it. #DuckLane #SharetheSpace pic.twitter.com/EyzyVSBy5J
— Rick exiting silo 🌌 (@wissiloexit) May 21, 2015
Babić pak smatra da patkama nije mjesto u gradu već da ih je potrebno dislocirati, a za to je, kaže, nadležna veterinarska inspekcija.
Naglašava da je zlostavljanje životinja za svaku osudu.
- Svako maltretiranje životinja, ne da treba osuditi, već treba proglasiti bolesnim. - kaže Babić, očito nesvjestan da i samim svojim stavom da za divlje životinje nema mjesta nigdje u gradu, pa ni u zapuštenom potočiću na Trsteniku, upravo potiče netrpeljivost prema istima.
