Od studenog do ožujka jaslice, vrtići i predškolske skupine gotovo svakodnevno bilježe pojavu bolesti među mališanima. Djeca koja prvi put dolaze u kolektiv, primjerice jasličari od jedne do tri godine, još nemaju razvijen imunološki sustav i prvi put se susreću s virusima, što ih čini posebno osjetljivima. Virusi se brzo šire, a mališani dolaze s kašljem, povišenom temperaturom i otežanim disanjem.
Koliko smo samo puta čuli kako se djeca žale na glavobolju, visoku temperaturu, bolove u mišićima, grlobolju i malaksalost… Ova je sezona zahtjevna za djecu, roditelje i pedijatre. Čekaonice pedijatrijskih ambulanti i bolnica pune su roditelja i djece, a pedijatri neumorno rade kako bi svima pružili skrb. Moglo bi se reći da atmosfera u pedijatrijskoj ambulanti podsjeća na pravu 'bitku' s infekcijama. Iako većina djece ima lakše simptome i nakon pregleda se otpušta na kućnu njegu, nekolicina s težim oblicima liječi se u Dnevnoj bolnici ili ostaje hospitalizirana na Klinici za dječje bolesti KBC-a Split.
Trenutno smo u razdoblju kada pedijatrijske ambulante i bolnice bilježe najveći broj djece s respiratornim infekcijama. Sezona RSV-a ponovno stavlja na iskušenje mališane, njihove roditelje i pedijatre, koji svakodnevno odgovaraju na sve veće izazove.
Iako je ožujak već na vratima, gužve na Klinici za dječje bolesti KBC-a Split i dalje ne jenjavaju. Doznajemo od izv. prof. prim. dr. sc. Joška Markića, dr. med., predstojnika Klinike, da tijekom hladnijih mjeseci Klinika bilježi povećan broj djece i mladih koji dolaze na preglede zbog infekcija dišnog sustava.
Većina mališana ima lakše oblike bolesti i nakon pregleda se otpušta na kućnu njegu uz preporuku liječenja, dok se dio liječi u Dnevnoj bolnici. Najteži slučajevi, poput bronhiolitisa i pneumonija, zahtijevaju bolničko liječenje. Ukupno se u sezoni hospitalizira oko 250 djece mlađe od pet godina, od kojih je oko 150 mlađe od godinu dana. Trenutno je na Klinici hospitalizirano 15-ak mališana s težim infekcijama donjih dišnih putova, među kojima je desetak mlađe od godinu dana.
- U oko 70 posto slučajeva uzročnik je Respiratorni Sincicijski Virus (RSV). RSV je česti uzročnik bolesti dišnog sustava u dojenčadi i mlađe djece te ima značajan utjecaj na zdravstveni sustav i troškove u zdravstvu. Globalno, smatra se da je odgovoran za 33 milijuna infekcija donjeg dišnog sustava godišnje te za preko 100,000 smrtnih ishoda u djece dobi do 5 godina, većinom u zemljama u razvoju. Više od 50 posto oboljelih je mlađe od 1 godinu - kazuje predstojnik Markić za naš portal.
Gotovo svako dijete zarazi se ovim virusom do druge godine
Liječnik Markić navodi da se većina djece prvi put zarazi oko trećeg mjeseca života te da se smatra kako će gotovo svako dijete barem jednom preboljeti infekciju do navršene druge godine.
Posebno su osjetljiva prijevremeno rođena novorođenčad, koja su tijekom dojenačke dobi sklonija razvoju infekcija donjeg dišnog sustava uzrokovanih RSV-om, a čine otprilike četvrtinu svih hospitalizacija povezanih s tom infekcijom. Iako se potreba za bolničkim liječenjem smanjuje kako djeca rastu, RSV ostaje značajan uzrok bolesti i u starijoj populaciji, gdje također može dovesti do teških kliničkih slika i potrebe za intenzivnim liječenjem.
Također je uočena povezanost između RSV bronhiolitisa i upale pluća s kasnijom pojavom ponavljajućeg piskanja u prsima u predškolskoj dobi te razvojem astme.
Može li se RSV spriječiti?
Šef splitske pedijatrije naglašava kako je liječenje djece oboljele od RSV infekcije i danas veliki izazov za liječnike i roditelje, jer se stanje mališana ponekad može pogoršati vrlo brzo.
- Potrebno je provoditi toaletu dišnih putova, održavati primjereni hidracijski i nutricijski status te, ovisno o potrebi, ordinirati kisik i inhalacijsku terapiju. U najtežim slučajevima, bolesnika treba intubirati i strojno prodisavati - kazuje nam.
Naglašava kako je kod RSV-a najvažnije djelovati prije nego što bolest uzme maha, jer je upravo prevencija najsnažnije 'oružje' koje imamo.
- Osim uobičajenih higijensko-epidemioloških mjera, učinkovita metoda prevencije teže bolesti već 25 godina u Republici Hrvatskoj je pasivna imunizacija kratkodjelujućim humanim monoklonalnim antitijelom palivizumabom. Zbog svoje relativno visoke cijene, indiciran je za primjenu u visokorizične djece tj. onih koji su prijevremeno rođeni, boluju od kroničnih plućnih ili hemodinamski značajnih srčanih bolesti te su imunodeficijentni - ističe liječnik.
Trošak te terapije snosi Hrvatski zavod za javno zdravstvo te je, prema riječima šefa splitske pedijatrije, pacijentima dostupna besplatno, a godišnje se ona primjeni u oko 100-tinjak djece u Klinici za dječje bolesti KBC-a Split. Intramuskularna primjena 5 doza palivizumaba tijekom RSV sezone dovela je do značajnog smanjenja hospitalizacija u rizične djece.
Stiže li konačno jača zaštita protiv RSV-a?
- Posljednjih godina došlo je do značajnog napretka na polju imunizacije i cijepljenja. Registracijom dugodjelujućeg monoklonalnog protutijela nirsevimaba, postao je dostupan preparat kojeg je samo jednom potrebno intramuskularno primjeniti u RSV sezoni jer je vrijeme njegovog zaštitnog djelovanja 5 mjeseci - reko nam je liječnik.
Upravo je taj preparat (trenutno) preporučen u 15-tak zemalja Europske unije, a u nekim od njih je već u provedbi i besplatna imunizacija za svu novorođenčad rođenu u sezoni RSV-a.
Ističe, da je u najavi registracija drugog dugodjelujućeg protutijela – clesrovimaba.
- Primjena dugodjelujućih zaštitnih protutijela je dovela do smanjenja učestalosti RSV infekcija koje zahtijevaju medicinsko zbrinjavanje za 75-80 posto, a učestalosti hospitalizacija i za oko 90 posto.
Može li se dijete zaštititi i prije rođenja?
Još jedan važan pomak je cjepivo za trudnice.
Prema riječima liječnika cjepivo se najčešće primjenjuje između 32. i 36. tjedna trudnoće, uglavnom od rujna do siječnja. Na taj način majka stvara protutijela koja preko posteljice prenosi na dijete i tako ga štiti u prvim, najosjetljivijim mjesecima života. Zaštita traje do šestog mjeseca djetetove dobi i značajno smanjuje rizik od teških infekcija i hospitalizacija.
- RSV je patogen koji značajno doprinosi povećanju troškova zdravstvene zaštite u cijelom svijetu. Uz navedeno, kao i njegov negativni učinak na zdravlje djece, razumljivo je da se i dalje sve veća pažnja treba posvetiti mjerama prevencije. Cijepljenje odnosno imunizacija je važan dio te strategije. Kao dio mjera prevencije, važno je i dalje nastaviti s redovitim ukazivanjem na problematiku RSV infekcije u javnosti i podizanje razine zdravstvene pismenosti stanovništva - govori dr.med. Joško Markić.
Smatra se da bi i Hrvatska, po uzoru na druge zemlje Europske unije, trebala razmotriti uvođenje dugodjelujućih zaštitnih protutijela u nacionalni program imunizacije. Prema tom modelu, novorođenčad rođena tijekom RSV sezone zaštitu bi primila prije otpusta iz rodilišta, dok bi djeca rođena izvan sezone protutijela dobila kod svog pedijatra na početku jeseni.
- Nadamo se da će nadležne zdravstvene institucije u Republici Hrvatskoj imati sluha za ove prijedloge kako bi našim najmlađima pružili maksimum zaštite - zaključio je izv. prof. prim. dr. sc. Joško Markić, dr. med., predstojnik Klinike za dječje bolesti KBC Split za portal Dalmacija Danas.
