Povjesničar umjetnosti i muzejski savjetnik Goran Borčić, naš sugovornik u serijalu Kako su nastali splitski kvartovi, veliki je poznavatelj oružja, plakata, medalja, značaka, pečatnjaka, fotografija, razglednica i još puno toga. Registrirao je šest svojih zbirki kao kulturno dobro Republike Hrvatske, te je autor stalnog postava nekoliko zbirki oružja.
Bio je autor brojnih izložbi fotografija na temu Splita jer je napisao foto-enciklopediju o Splitu "Povijest pisana svjetlom - Split od Prisce do Adriane" koja se sastoji od tri dijela, sa šest uveza. Split je predstavljen po gradskim predjelima s preko 8000 starih fotografija iz bogate Zbirke fotografija Muzeja grada Splita, zaključno do "VIII. Mediteranskih igara" 1979. godine s pripadajućim tekstovima.
Svaki od tri dijela ima i uvodni dio i to sve splitske gradonačelnike, kinematografe, fotografe koji su snimali grad, filmove koji su u Splitu snimani, te naposljetku u trećem dijelu i splitske osobenjake.
Dobitnik je godišnje nagrade Muzejskog društva 2019. godine za provedeni istraživački rad koji je uslijedio publikacijom, te Nagrade Slobodne Dalmacije "Emanuel Vidović" za životno djelo iz područja umjetnosti 2025. Grad Split danas ima 27 gradskih kotareva i ovoga puta obrađujemo Kopilicu.
Prema riječima Gorana Borčića taj splitski kvart je nastao na sjevernom dijelu grada u samoj blizini Vranjičke luke. Na tom se dijelu nekada nalazila kapelica u kojoj se pohranjivala kapa sv. Martina Tourskog. Kopilica se još 1436. godine spominje kao Copiliza ili Copelizza.
Taj je kvart davne 1884. godine dobio fontanu koja je bila smještena u predjelu uz ulicu Kopilica, a okolo se nalazilo Splitsko polje.
- Najvažniji objekt na tom području je željeznička postaja izgrađena davne 1926. godine. Izgrađena je zbog pojačanja prometa ličkom prugom, te da se glavna luka prenese u taj gradski predio. Malo je poznato da je još austrijski nadvojvoda Maksimilijan, drugi sin austrijskog nadvojvode Franje Karla i Sofije Wilhelmine, bavarske kraljevne, polovicom 19. stoljeća namjeravao cijeli Kaštelanski zaljev pretvoriti u ratnu luku, a Marjan i poluotok Čiovo vojno utvrditi.
Novi kolodvor na Kopilici je imao četiri kolosijeka u dužini od 500 metara i dvije zgrade. Dobio je naziv Ranžirski kolodvor skraćeno RK Kopilica.
U Kopilici je postojala zgrada u kojoj je bila poznata ljevaonica Jakova Cukrova, a krajem tridesetih godina prošlog stoljeća je izgrađena nova stanica Vodovoda. Nešto kasnije je započela proizvodnja eksplozivnih motora u mehaničarskoj radionici Vinka Rossija u kojem je nastao i prvi dizelski motor na Balkanu, otkriva Borčić.
U Drugom svjetskom ratu Kopilicu su zajedno sa sv. Kajom, Kaštelima, Slatinama, Vranjicom, te Solinskom cestom napali saveznički bombarderi tzv. Leteće tvrđave i dva zrakoplova tipa Liberator koji su bacili stotinu razornih bombi.
- Prema projektu Feliksa Šperca u srpnju 1964. godine radnici splitskog Konstruktora izgradili su zgradu Prometa na Solinskoj cesti. U prizemlju zgrade je bilo odjeljenje za popravak automobila i skladište, a na katu uredi, dvorane za sastanke, restoran i kuhinja. U prostoriji dugoj 148 metara se istovremeno moglo popravljati 15 vozilo.
Radove izvodi "građevinsko poduzeće "Cestar", foto: Đani Goll.
Izvor:
Digitalni arhiv "Slobodne Dalmacije", broj od 21. srpnja 1971. godine.
"Gradevinsko poduzeće »Konstruktor« obavlja završne radove na novoj poslovnoj zgradi poduzeća »Promet« na Solinskoj cesti. U prizemlju tog objekta već se nalaze radionice, dok će prvi kat biti useljiv sredinom slijedećeg mjeseca. Na katu će se nalaziti kancelarije, kuhinja i restoran. Za izgradnju ove zgrade utrošeno oko 160 milijuna dinara."
Izvor:
Digitalni arhiv "Slobodne Dalmacije", broj od 24. srpnja 1964. godine.
Dodaje kako su svakodnevno preko ranžirnih stanica, koje su se nalazile na ulazima u grad, seljaci prevozili svoju robu na gradsku tržnicu. Možda se rijetko zna da je na predjelu Kopilice 60- ih godina prošlog stoljeća bilo romsko naselje.
Povodom 80- godišnjice oslobođenja Splita, 26. listopada 1962. godine je u predgrađu svečano otvoren novi dom stalne vatrogasne službe.
