Povodom izgradnje Reciklažnog dvorišta i sanacije Kosice u Vranjicu, u Gradu Solinu je danas održana konferencija za medije. Projekte i njihovu važnost uz gradonačelnika Dalibora Ninčevića, predstavile su pomoćnica ministra zaštite okoliša i energetike Anamarija Matak, načelnica sektora za zaštitu okoliša Aleksandra Ćilić.
- Iskoristili smo ovu priliku kako bi još jednom prezentirali ova dva projekta važna za naš grad. Ono što mogu istaknuti, vrlo važno je i značajno da su one imale priliku, kao stručne osobe, progovoriti o ovom projektu, jer ne samo u Solinu, nego i šire, sve što se tiče gospodarenja otpadom izaziva otpor kod građana. Takav je slučaj i kod nas, iako je ovaj prjekt spreman odavno, krajem 2017. godine potpisan je sporazum o financiranju, ishođene sve dozvole, a projekt još nije izgrađen zbog negodovanja dijela građana koji žive uz buduću lokaciju reciklažnog dvorišta. - kazao je Ninčević.
Naglasio je da je zakonska obaveza svake jedinice lokalne samouprave koja broji više od 30 tisuća stanovnika da na svom području ima najmanje jedno reciklažno dvorište, a napominje, grad Solin je s obzirom na rast broja stanovnika na granici da osigura i drugo reciklažno dvorište.
- Ono što građane zabrinjava je izbor lokacije, jer se ona nalazi u rubnom dijelu grada gdje se nalazi dječje igralište, pa građane zabrinjava da je otpad opasan. Čuli smo danas od stručnih ljudi da su te lokacije pogodne za reciklažno dvorište i da na njima neće biti odlaganja opasnih otpada u smislu otpada za koji su potrebni posebni spremnici. Radi se o otpadu iz kućanstva koje neće utjecati na zdravlje građana i okoliš u bilo kojem smislu - objašnjava
Najavio je ponovni sastanak s građanima koji se protive izgradnji reciklažnog dvorišta tijekom današnjeg dana.
Pomoćnica Ministra za zaštitu okoliša: "Građani nemaju razloga za strah"
Pomoćnica Ministra za zaštitu okoliša Anamarija Matak je iznijela stav Ministarstva o problemu s odgodom izgradnje solinskog reciklažnog dvorišta te naglasila da građani nemaju razloga za strah.
- Ja bih rekla da ovdje stvarno govorimo o iracionalnom strahu. Naime, iako se mi u Ministarstvu često susrećemo sa građanskim inicijativama koje imaju nekakve probleme vezano za gospodarenje otpadom moram reći da je vrlo vrlo rijetko da imamo nešto takvo u kontekstu reciklažnih dvorišta s obzirom znajući što su reciklažna dvorišta, koja je njihova uloga i koja je njihova neopasnost.
Vodeći se svojim iskustvom, što predlažete za ovakav slučaj?
- Mislim da je ovaj slučaj vrlo jasan, mi ovdje govorimo o lokaciji reciklažnog dvorišta koja ima pravomoćnu građevinsku dozvolu, lokaciju koja je ucrtana u prostornim planovima koji su prošli i javne rasprave.
Ne bih rekla da možemo govoriti o tome da se nije znalo gdje će biti reciklažno dvorište. S druge strane argument koji sam čula ovdje da se spominje u smislu da je blizu stambenih kuća i blizu igrališta, to je i uloga reciklažnog dvorišta. Dakle reciklažna dvorišta moraju biti u mjestima i blizu građanima koji ih trebaju koristiti.
Dakle Ministarstvo može otvoreno kazati da takva dvorišta nisu opasna za zdravlje ni u najmanjem postotku?
- Naravno. To ne kaže samo Ministarstvo, dakle to kaže Europska Unija koja ima propisane određene dokumentaciju, papire, potrebne za svaku vrstu građevine za gospodarenje otpadom. Prema tome jasno je da reciklažna dvorišta ulaze u građevine koja stvarno ne čine nikakvu nikakvu opasnost a mislim da je potvrda samim tim što su dodijeljena europska sredstva. Vjerujte mi Europa ne odobrava sredstva za projekte koji mogu ugroziti zdravlje stanovništva.
I vjerojatno postoje rokovi do kada se novci moraju iskoristiti?
- Apsolutno. Mislim da je gradonačelnik spomenuo, mi sad već jesmo u cajtnotu vezano za građenje reciklažnog dvorišta.
"Split zaostaje za drugim gradovima po pitanju odvajanja otpada"
S Matak se slaže i načelnica sektora za zaštitu okoliša u Fondu za zaštitu okoliša Aleksandra Ćilić.
- Nadam se da će građani sad dobiti prave i jasne informacije nadležnih institucija i da više neće biti problema. U Hrvatskoj je izgrađeno 200 reciklažnih dvorišta, jedince lokalne samouprave su u tome sudjelovale i ne vidim zašto bi u Solinu to bio problem - kazala je. Spomenula je kako su neki dijelovi Hrvatske napredniji po pitanju odvajanja otpada, posebno Međimurska i Varaždinska županija te otok Krk, dok Split debelo zaostaje.
Ponovno pokrenut projekt sanacije azbestnog odlagališta Kosica
Pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša, gospodarstvo i europske fondove Marijana Žižić objasnila je u kojoj je fazi projekt obnove odlagališta Kosica.
- Radovi koji će uskoro početi na Kosici su četvrta faza i završetak čišćenja područja oko tvornice Salonit. Deset se godina zaostajalo sa sanacijom i evo, sad krećemo ponovno. Ovih dana započinjemo istražne radove, izradit će se tri varijante idejnog rješenja i izabrat ćemo konačno rješenje kako će Kosica ubuduće izgledati.
Kad bi radovi trebali započeti?
- Procedura za ishođenje građevinskih dozvola je dosta opsežna, pa će radovi započeti kroz dvije do tri godine. Bitno je da smo započeli proces, ministar je donio odluku o provedbi projekta.
Kako će se odvijati sanacija?
- Sastoji se od tri faze. Prva je ova sada, istražni radovi i idejna rješenja, druga je izrada projekata, a treća sama sanacija. Ministarstvo će projekt financirati kroz Europske fondove 85 posto, a razliku od 15 posto će biti financiran iz nacionalnih sredstava. Grad Solin je osigurao sredstva od 400 tisuća kuna za inicijalnu dokumentaciju.
Naglasila je da je ovo zadnja žarišna točka vezano za azbest na području grada Solina.
