Samo u razdoblju od 22. do 26. ožujka Vatrogasno operativno središte zabilježilo je 339 požara raslinja, pri čemu je opožarena površina od 1272 ha. U gašenju požara raslinja angažirana su 1.934 vatrogasca, sa 622 vozila, a 15 puta su djelovale zračne snage.
Najviše požara na priobalju je zabilježeno u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a na kontinentu u Zagrebačkoj i Karlovačkoj županiji. Većina ovih požara je vezana uz spaljivanje biljnog otpada.
Kako je za naredni vikend najavljeno stabilno vrijeme pogodno za poljoprivredne radove, pozivamo građane na dodatan oprez. Vatrogasci savjetuju da se biljni otpad ne spaljuje već kompostira.
Važno je znati:
• vatru ne palite za vjetrovita vremena, za vrijeme sušnih razdoblja, u vrijeme sazrijevanja žitarica i žetve, u blizini miniranih i minsko-sumnjivih površina.
• biljni otpad nemojte paliti u šumama, lovištima i parkovima
• prostor oko mjesta predviđenog za spaljivanje očistite od zapaljivog raslinja kako biste spriječili širenje požara
• pripremite sredstva za gašenje požara: vodu, pjenu, prah, a ukoliko nemate aparate za početno gašenje požara, poslužit će i pijesak, lopate i sl.
• ne spaljujte istovremeno velike količine raslinja
• osobe koje su koristile ložišta na otvorenome, dužne su kontrolirati izgaranje i ne smiju napuštati mjesto dok se vatra u potpunosti ne ugasi
• apeliramo na osobe starije životne dobi i lošeg zdravstvenog stanja da ne pale biljni otpad
• sve pravne ili fizičke osobe koje namjeravaju ložiti vatru na otvorenome prostoru dužne su zatražiti odobrenje nadležne vatrogasne službe (javne vatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva).
Za neodgovorno ponašanje kojim se izazove požar predviđene su visoke kazne. Novčanom kaznom u iznosu od 15.000,00 do 150.000,00 kuna ili kaznom zatvora do 60 dana kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja izazove požar. Osoba koja izazove požar iz nehaja kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom od 2.000,00 kn do 15.000,00 kn. Nepromišljenim spaljivanjem može se počiniti i kazneno djelo dovođenja u opasnost života i imovine za što se može izreći kazna zatvora do tri godine, ako je djelo počinjeno iz nehaja.
Ukoliko je djelo počinjeno s namjerom, propisana je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina, ovisno o posljedicama.
Podsjećamo da se u Hrvatskoj svakoga dana dogodi tridesetak požara, a neoprezno spaljivanje nanosi dugoročnu ekološku štetu tlu i okolišu.
Nakon uočavanja požara odmah nazovite vatrogasce na broj 193, Centar 112 ili Policiju na 192.
