Od ožujka ove godine državni je statistički zavod (DZS) promijenio metodologiju praćenja stanja na tržištu rada kad su u pitanju plaće tako što je proširen obuhvat zaposlenih čije se plaće i radno mjesto uključuju u izračun.
U statistiku su sada uključeni i izaslani radnici, osobe koje rade nepuno radno vrijeme, mladi koji su koristili državne olakšice i slične skupine zaposlenih. Ta je promjena, koja se počela primjenjivati na plaće i zaposlenost od siječnja ove godine, dovela do toga da su prosječne bruto plaće dvjestotinjak kuna veće nego što su pokazivali prijašnji podaci.
Osim plaća, prvi put počeli su se pratiti i iznosi neporeznih naknada. Promjena metodologije dovela je i do trvenja između pojedinih umirovljeničkih udruga i države jer su plaće jedan od faktora na temelju kojega dolazi do usklađivanja mirovina dva puta godišnje, u travnju i rujnu, piše Večernji list.
Ne tri nego 1,41 posto
Iskusni financijaš iz umirovljeničkih redova, bivši saborski zastupnik Željko Šemper smatra da bi mirovine u rujnu trebalo povećati za tri posto, budući da su ove godine plaće porasle 4,4 posto u odnosu na prošlogodišnje. DZS je, međutim, objavio da je rast bio upola niži, a razlika je, kažu, nastala upravo zbog promjene načina izračuna.
Da ne bi došli u situaciju da uspoređuju “kruške i jabuke”, DZS je novu metodologiju naknadno protegnuo i na primanja za 2019. godinu pa se pokazalo da su i te godine plaće bile približno dva postotna poena veće nego što je pokazivala stara metodologija.
– Kretanje pokazatelja korektno je izračunavati tako da se uzima prethodna godina prema novoj metodologiji kako bi se izbjegao prekid u seriji – kažu u DZS-u.
Po staroj metodologiji, prosječna bruto plaća u drugom polugodištu bila je 4,4 posto niža od plaća u prvom dijelu ove godine i iznosila je 8795 kuna, dok je po novoj lanjska plaća bila niža samo 2,1 posto, odnosno iznosila je 8992 kune bruto.
Prema formuli usklađivanja, razlika moguće povišice na prosječni iznos mirovine je oko 40 kuna mjesečno, za pola godine to je 240 kuna manje. Uz rast plaća od 2,1 posto usklađenje bi donijelo 35 kuna više, uz rast od 4,4 posto oko 75 kuna. Odluku o iznosu usklađenja mirovina donijet će Upravno vijeće HZMO-a idući tjedan, a budući da se ona temelji na službenim podacima, može se očekivati da će usklađenje iznositi 1,41 posto, a ne tri posto.
Cijeli članak možete pročitati ovdje.
