Teleskop ”Large Size Telescope” (LST-1) instaliran u listopadu 2018. godine, kao prvi od stotinjak teleskopa ”Cherenkov Telescope Array” (CTA) opservatorija koji će biti izgrađeni na sjevernoj i južnoj hemisferi, kroz siječanj i veljaču 2020. opažao je 11,4 sata dobro poznati izvor gama zraka maglicu Rakovicu u čijem se središtu nalazi pulsar – neutronska zvijezda.
Pulsari su neutronske zvijezde koje se vrlo brzo rotiraju i tako stvaraju ogromna magnetska polja te emitiraju elektromagnetsko zračenje u formi dva snopa, koji se mogu opaziti samo kad snopovi prolaze preko Zemlje pri rotaciji pulsara. Prilikom opažanja svakoj detektiranoj gama zraci se precizno zabilježi vrijeme detekcije što omogućuje da se detaljnom analizom snimljenih gama zraka izdvoje one game zrake koje dolaze iz pulsara kad su snopovi usmjereni prema Zemlji, iako je njihov broj znatno manji u odnosu na stalnu emisiju gama zraka iz okolne maglice.
Teleskop LST-1 (Slika 1.) dizajniralo je i izgradilo oko 200 znanstvenika iz Brazila, Bugarske, Francuske, Njemačke, Indije, Italije, Japana, Poljske, Španjolske, Švicarske i Hrvatske. Hrvatska ima značajan doprinos, odgovorna je za dizajn, izgradnju i puštanje u rad sustava za precizno mjerenje i korekciju usmjerenosti teleskopa LST-1. Ovaj sustav je dizajniran, razvijen i testiran na FESB-u od strane doktoranda Darka Zarića (mentor Nikola Godinović). Znanstvenici s Odjela za fiziku Sveučilišta u Rijeci (Saša Mićanović, Tomislav Terzić, Dijana Dominis Prester) i Odjela za fiziku Sveučilišta u Osjeku (Dario Hrupec) rade Monte Carlo simulacije za procjenu utjecaja transparentnosti atmosfere na osjetljivost teleskopa, koristeći Superračunalo "Bura" Sveučilišta u Rijeci.
Tijekom puštanja u rad LST-1 opaža već poznate izvore gama zraka radi finog podešavanja i kalibriranja sustava te njihovog integriranja u funkcionalnu cjelinu. Teleskop LST-1 je kompleksan instrument , kojeg čine brojni sustavi koje je potrebno testirati, kalibrirati i međusobno povezati u funkcionalni sustav. CTA opservatorij imat će osjetljivost koja 10 puta nadmašuje osjetljivost dosadašnjih teleskopa gama zraka, te je za očekivati da detektirati brojne nove izvore gama zraka (za sad je poznato samo oko 200 izvora). CTA je jedinstvena i ambiciozna infrastruktura koja će omogućiti detekciju gama zrake u znatno širen području energija (20 GeV - 300 TeV) i tako otvoriti potpuno novi prozor za promatranje svemira.
Slika 2. je izmjereni fazogram, koji prikazuje broj detektiranih gama-zrake kao funkciju faze rotacije pulsara (tijekom jedne rotacije snop gama zraka iz pulsara dva puta prođe preko Zemlje). U faznim područjima označenim P1 i P2, očekuje se detektirati više gama zraka jer u tim vremenskim intervalima, pulsar iz maglice Rakovica emitira gama zrake prema Zemlji (označena crvenom bojom na Slici 2.) Emisija detektirana izvan faznih područja P1 i P2 (označena zelenom bojom na Slici 2.) mješavina je različitih popratnih doprinosa, uključujući stabilnu emisiju iz okoline samog pulsara - maglice Rakovice.
