Dnevni podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje o broju registriranih nezaposlenih uklapaju se u recentna terenska izvješća s Jadrana. Većina ih je sugerirala nešto bolje postotke popunjenosti u odnosu na očekivanja.
Prema HZZ-ovoj evidenciji o broju nezaposlenih u dva kolovoška tjedna njihov se broj smanjio za petstotinjak u odnosu na kraj srpnja. Jučer ih je bilo 150.959, a prošli je mjesec zaključen s 151.433 registrirane nezaposlene osobe. U odnosu na lipanj u srpnju je zabilježeno povećanje broja registriranih nezaposlenih, i to za 782 osobe, dok je u odnosu na lanjski srpanj povećan za više od 37 tisuća, piše Poslovni.hr.
Usporedno s mjesečnim porastom broja nezaposlenih, međutim, u srpnju je porasla i zaposlenost mjerena brojem osiguranika pri Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje. U odnosu na mjesec prije bilo ih je 0,8% ili 12,7 tisuća više, ukupno 1,55 milijuna. To je bio treći uzastopni mjesec rasta broja osiguranika, iako je time u međugodišnjim usporedbama nastavljen negativan trend započet u travnju.
Već mjesecima se sa strepnjom najavljuje pravi zamah negativnih posljedica pandemije na tržište rada najesen jer će tada, osim sezonskih amortizera (mada slabijih u mjeri u kojoj je i nego inače) do punog izražaja doći i za većinu poduzetnika presahnule potpore Vlade kroz subvencioniranje plaća zaposlenih. Već tijekom srpnja (za plaće za lipanj) njima je bilo obuhvaćeno znatno manje radnika nego u prvom valu; ukupno su isplaćene za 67.040 radnika kod 16.200 poslodavaca (u travnju za 577 tisuća radnika).
Do 300.000 nezaposlenih?
Koliko će se radnih mjesta za koji mjesec pokazati ugroženim, u uvjetima poprilične neizvjesnosti oko razvoja korona krize, može se samo nagađati kroz grube procjene. Dražen Oreščanin, poduzetnik koji je u zadnje vrijeme ponajprije eksponiran u ulozi izvršnog direktora Udruge Glas poduzetnika, ovih je dana rekao kako je sa završetkom turističke sezone i dolaskom jeseni i zime realno očekivati “nekih 250 do 300 tisuća nezaposlenih na HZZ-u”. Sve iznad toga, smatraju u UGP-u, “značilo bi vrlo veliku krizu”.
Posljedice koronakrize na tržište rada Hanfa je u ovih dana objavljenoj analizi procijenila za prvu polovicu godine na oko 66 tisuća izgubljenih radih mjesta. Broj nezaposlenih u prvih je šest mjeseci porastao znatno manje, za 19 tisuća, no u analizi se navodi kako je proteklih godina u to doba godine broj nezaposlenih u prosjeku bio smanjen 48 tisuća pa se efektu treba pripisati i ta varijabla.
Porast nezaposlenosti će, prema njezinim analitičarima, snažnije zahvatiti mlađu populaciju koja ima veći udio ugovora na neodređeno vrijeme, te sezonske radnike, posebice one u uslužnim i turističkim djelatnostima.
“Gledano prema udjelu u ukupnim potporama za očuvanje radnih mjesta, znatno su ugrožene prerađivačka industrija i trgovina, budući da se uvelike oslanjaju na prekograničnu robnu razmjenu koja se smanjila”, naglašavaju. U većini aktualnih ekonomskih prognoza stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj bi se, nakon što je lani pala na sedam posto, ove godine ponovno mogla popeti na desetak posto. Brzina i intenzitet ponovnog povratka na niže jednoznamenkaste stope u dobroj mjeri će ovisiti o raspoloživosti programa europske pomoći za oporavak gospodarstva, piše Poslovni.hr.
Procijenjene stope
U scenariju dodatnih šokova vezanih uz koronavirus, prema nekoliko scenarija koje je analizirala Hanfa, uz onaj koji bi značio pad BDP-a od 10,4 posto stopa nezaposlenosti ove bi godine bila oko 12,4 posto, dok bi nepovoljniji, s 12,4-postotnim padom gospodarstva, povuklo tu stopu na 13,3 posto. Trenutno se u prognozama ipak računa s jednoznamenkastim padom BDP-a.
