Za preko 30 tisuća hrvatskih maturanata u ponedjeljak počinju najvažniji ispiti u dosadašnjoj učeničkoj "karijeri". Ispitima iz materinskih jezika nacionalnih manjina kreće ljetni rok ovogodišnje državne mature. Na jednom mjestu donosimo sve najvažnije novosti u pravilima i ispitnim katalozima, rokove koje maturanti ne smiju propustiti i trenutno stanje po pitanju najpoželjnijih studija među ovogodišnjim pristupnicima.
Najbolji hrvatski maturant i ove će godine biti nagrađen Nagradom Soljačić u iznosu od 5.000 američkih dolara, koju dodjeljuje redoviti profesor na Odsjeku za fiziku na Massachusetts Institute of Technology (MIT), Marin Soljačić. Nagrada se dodjeljuje 26. srpnja 2019. No, da bi si ‘podebljao’ račun za poviše spomenuti iznos, najprije mora briljirati na ispitima državne mature iz Matematike i Fizike te Hrvatskog.
Ključni datumi ovogodišnjeg ljetnog roka
Priliku za osvajanje titule najboljeg hrvatskog maturanta jedan od njih preko 30 tisuća dobit će u tjednima koji slijede. Ispiti ljetnog roka državne mature počinju u ponedjeljak, 3. lipnja i završavaju 28. lipnja, piše srednja.hr.
Predstojeći rok ‘otvaraju’ ispiti mature iz materinskih jezika nacionalnih manjina. Od izbornih predmeta koji imaju veći broj prijava, prvi su na redu Fizika i Politika i gospodarstvo, koje se pišu 7. lipnja. Ispit iz Biologije na redu je 12. lipnja. Test iz Hrvatskog jezika pisat će se 17. lipnja, a esej 18. Odmah drugi dan, 19. lipnja, piše se Engleski jezik, a od obaveznih je posljednja Matematika, koja će se pisati 26. lipnja.
Privremeni rezultati na ljetnom roku bit će objavljeni 10. srpnja, a rok za prigovore trajat će 48 sati. Konačni rezultati bit će objavljeni 15. srpnja, dok će svjedodžbe maturantima biti uručene 17. srpnja. Čitav kalendar državne mature za 2018./2019. možete vidjeti na ovoj poveznici.
Najviše prijava ispita više razine Hrvatskog
Prema brojkama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, najviše će kandidata, njih 21.697, polagati ispit više razine Hrvatskog jezika. Hrvatski na B razini piše 9.805 kandidata. Matematiku na višoj razini piše 10.853 pristupnika, dok je ispit na osnovnoj odlučilo pisati njih 21.128. Situacija je obrnuta s razinama na Engleskom – konačan broj prijava kaže kako će taj predmet na A razini pisati 18.459 pristupnika, a na osnovnoj njih 11.442.
Već tradicionalno, od izbornih je predmeta na vrhu po broju prijava Fizika, kojoj će pristupiti 7.900 maturanata. Drugi predmet po popularnosti je Biologija koju piše 5.566 pristupnika. Među popularnijim izbornim predmetima ove godine su još i Politika i gospodarstvo s 5.143 prijave, Psihologija koju piše 3.876 kandidata te Kemija koju je prijavilo 3.627 pristupnika.
Izmjene uvedene u ispitne kataloge 12 predmeta
U ispitne kataloge čak 12 predmeta koji se polažu na državnoj maturi uvedene su izmjene, uglavnom manjeg značaja za maturante.
Najznačajnija je ona uvedena u ispit Hrvatskog jezika. Naime, ispit iz Hrvatskog na obje se razine sastoji od dvije ispitne cjeline – eseja i testa. Od prošle se godine za svaku ispitnu cjelinu određuje zaseban prag prolaznosti. Drugim riječima, morate dobiti pozitivnu ocjenu i iz eseja i iz testa, da biste mogli proći čitav ispit. Tako će biti i ove godine, samo je za 2019. udio eseja u ukupnoj ocijeni smanjen. Do sada su i esej i test činili 50% ocjene, a po novome će esej činiti 1/3 ukupne ocjene, a test 2/3 ukupne ocjene, javlja srednja.hr.
Do manjih promjena došlo je i na ispitu iz Matematike. Dok su prošle godine bili dopušteni trokut, ravnalo i šestar, a kutomjer nije bio dopušten, ove godine pristupnici uz kutomjer ne mogu koristiti ni šestar, već je dopuštena samo upotreba jednog ravnala (ili jednog trokuta). Ista promjena ove godine očekuje i pristupnike Fizike – korištenje šestara i kutomjera zabranjeno je i na tom ispitu.
Izmjene su uvedene i u ispit Biologije. Kao i lani, većina zadataka zahtijevat će od pristupnika razumijevanje gradiva. No, broj zadataka znatno je smanjen, a niži je i broj bodova koje pristupnici na ispitu mogu ostvariti. Ukupan broj zadataka koji će biti na ovogodišnjem ispitu je 54, dok ih je lani bilo 12 više. Maksimalan broj bodova koji je moguće ostvariti na ispitu iz Biologije je 80, što je za 20 manje nego lani.
Do sličnih izmjena došlo je i u katalogu Kemije – broj zadataka smanjen je sa 63 na 47, a broj bodova koje je moguće ostvariti na ispitu s 90 je smanjen na 70.
Sažeti prikaz promjena u ispitnim katalozima za državnu maturu 2018./2019. možete vidjeti ovdje.
Nikad strože kontrole sigurnosti na ispitima
Nešto veće izmjene od ovih u katalozima dogodile su se po pitanju sigurnosti na maturi, a sve zbog organiziranih prevara koje su lani otkrivene u jednoj zagrebačkoj gimnaziji. Na ljetnom je roku jedna maturantica uhvaćena u prevari na ispitu iz Matematike, na kojemu je kao ‘pomoć’ u rješavanju koristila kamericu u olovci i slušalice. Drugi slučaj dogodio se u istoj školi, na ispitu iz Hrvatskog. Maturanticu je profesor otkrio kada je otišla na toalet jer joj se kamera koju je nosila u blizini prsiju pregrijala pa je se pokušala riješiti.
Zbog toga od ove godine učenici na ispitima neće smjeti koristiti svoje kemijske olovke. Ispite pišu olovkama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, a bit će im podijeljene uz ispitne materijale. Kemijske po završetku ispita vraćaju s testovima.
Moguće posjedovanje elektroničkih uređaja tijekom ispita strože se kontrolira od ove godine. Pristupnik tijekom ispita ne smije imati u blizini radnoga mjesta mobilni telefon niti druge elektroničke audiouređaje i videouređaje, poput pametnih satova ili naočale te slušalica, niti se smije njima koristiti. U slučaju posjedovanja takvih uređaja učeniku odnosno pristupniku poništavaju se svi položeni ispiti i zabranjuje se polaganje ostalih ispita u tome ispitnom roku.
Nastavnicima su novim pravilima NCVVO-a dane veće ovlasti u provjeri maturanta za kojeg posumnjaju da posjeduje nedozvoljene uređaje. Sumnjivog učenika nastavnik može izvesti iz ispitne prostorije i provjeriti ima li kod sebe nedopušteni uređaj – vizualno pregledati i zamoliti učenika da pokaže sporni detalj. Ako se sumnja pokaže točnom, ispit je za učenika završen, a ako se pokaže netočnom, dežurni nastavnik uz ispriku vraća učenika u ispitnu prostoriju i produljuje mu vrijeme pisanja ispita za vrijeme utrošeno na prekid.
Najpopularnija je za sada Logopedija: Na javnim sveučilištima 30.895 upisnih mjesta
Uspješnim rješavanjem ispita mature kandidati upisuju neki od studija sa svoje liste prioriteta u sustavu Postani student. Studije je s te liste moguće uklanjati i dodavati sve do objave konačnih rezultata mature, dakle 15. srpnja, osim u iznimnim slučajevima kada visoko učilište propiše drugi rok. Obično su iznimka studijski programi za koje je potrebno, uz maturu, položiti i neku vrstu dodatne provjere. Popis svih studija u Hrvatskoj za koje je potrebno položiti prijemni ispit nalazi se na ovoj poveznici.
Prema podacima koje nam je prije nekoliko tjedana ustupila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, najpoželjniji studijski program prije početka mature jest Logopedija na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu. Slijedi ga Psihologija na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Među najpoželjnijim studijima su i Fizioterapija na Odjelu zdravstvenih studija Sveučilišta u Splitu te studij Dizajn na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Kriterij poželjnosti utvrđuje se omjerom upisne kvote i broja kandidata kojima je taj studij prvi izbor, a popis najpoželjnijih studija u svibnju možete vidjeti u članku na ovom linku.
Napomenimo za kraj kako je na osam javnih sveučilišta u Hrvatskoj ukupna upisna kvota za ovu godinu 30.895 mjesta:
- Sveučilište u Zagrebu – 14.143 mjesta
- Sveučilište u Splitu – 4.697 mjesta
- Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku – 3.730 mjesta
- Sveučilište u Rijeci – 3.578 mjesta
- Sveučilište u Zadru – 1.860 mjesta
- Sveučilište u Puli – 1.435 mjesta
- Sveučilište Sjever – 875 mjesta
- Sveučilište u Dubrovniku – 577 mjesta
Broj mjesta i uvjete upisa možete pronaći u natječajima svakog od sveučilišta koje smo objedinili u jedan dokument u nastavku. Napomena: ako vam dokument nije vidljiv, potrebno je osvježiti stranicu ili kliknuti na poveznicu, piše srednja.hr.
