U Njemačkoj, Austriji, Belgiji i Malti 16-godišnjaci su prvi put glasali na izborima za Europski parlament, nakon što je dobna granica za birače spuštena za dvije godine. U Grčkoj je dobna granica spuštena na 17 godina, a rezultati izbora pokazuju promjenu smjera razmišljanja mladih po pitanju odabira političkih opcija.
Na prethodnim europskim izborima prije pet godina, tinejdžeri diljem Europe masovno su izašli na ulice, prosvjedujući za politike zaštite klime. Nisu imali pravo glasa, ali su reagirali na odluke koje će definirati njihove živote u godinama koje dolaze, prenosi Index.
Mladi u Njemačkoj masovno glasali za Zelene, danas je situacija drugačija
Ankete pokazuju da mladi ljudi (obično u dobi od 18 do 24 godine) u demokracijama s obje strane Atlantika više glasaju za progresivno orijentirane stranke lijevo od centra, a ne za one s desnice. Zbog toga su se europski konzervativci dugo protivili davanju glasa 16-godišnjacima i 17-godišnjacima, iako je starijim tinejdžerima zakonski dopušteno raditi, a ponegdje i posjedovati vozačku dozvolu.
I doista, na izborima za Europski parlament 2019. godine, najmlađi birači izašli su u velikom boju, izražavajući svoju zabrinutost zbog globalnog zatopljenja te su pridonijeli tzv. " zelenom valu ". Trećina mladih u Njemačkoj glasala je za Zelene.
Stranke krajnje desnice sve popularnije među mladima
Danas je priča sasvim drugačija. Mnogi mladi u Njemačkoj dali su svoje glasove Alternativi za Njemačku (AfD), stranci krajnje desnice. Na ovim izborima, 16% birača u skupini od 16 do 24 godine glasalo je za AfD, što je 11% više nego prije pet godina. Treba napomenuti da većina tinejdžera nije glasala za krajnju desnicu, no povećanje broja onih koji jesu svejedno je alarmantno, analizira CNN.
Iako je AfD posljednjih mjeseci pretrpio niz skandala, od već poznatih optužbi za koketiranje s neonacizmom (jedan od vodećih kandidata rekao je da nisu svi SS-ovci bili automatski zločinci), predlaganja deportacija za njemačke građane koji nisu rođeni u Njemačkoj pa do istrage o članovima stranke koji su sudjelovali u nasilju i poticali na mržnju, AfD je svejedno dobio golem broj glasova na izborima.
No, ovo okretanje njemačke mladeži desnici ne dolazi iz vedra neba. Njemačka istraživanja pokazuju opće nezadovoljstvo postpandemijskim gospodarskim i političkim uvjetima. “Čini se da je pandemija koronavirusa mlade iritirala zbog nesposobnosti vladajućih da se nosimo s budućnošću, što se odražava u dubokoj nesigurnosti”, govore analitičari. Najvažnija pitanja za mlade su osobne financije, pronalazak kvalitetnog zaposlenja, zdravstvo, stanovanje i društveno priznanje.
Protestno glasanje i razočaranost tradicionalnim strankama
Mladi su, kao i dobar dio njihovih starijih sugrađana, razočarani neuspjehom politika tradicionalnih stranaka desnog i lijevog centra te su skloni svoj glas dati nacionalističkim i desničarskim opcijama, koje ne nude prava rješenja, no uspijevaju probuditi emociju i revolt u biračima, u čemu su im dobrano pomogle i društvene mreže.
Trend rasta popularnosti desnice među mladima nije prisutan samo u Njemačkoj. Isti je zabilježen i u Portugalu, Italiji, Francuskoj, Nizozemskoj i Švedskoj.
Analitičari objašnjavaju kako mladi ljudi mogu biti posebno impulzivni i emotivni prilikom odabira političkih opcija. Razumljivo je njihovo nezadovoljstvo sporim gospodarskim oporavkom, pandemijom koja ih je nepravedno kaznila i svjetskim krizama.
No, očito je da stranke krajnje desnice poput AfD-a nemaju solucija za teška i kompleksna pitanja, a glasanje za njih na neki način sprječava demokraciju u rješavanju vlastitih nedostataka. Prosvjedno glasanje za takve stranke može biti opasno te ugroziti budućnost mladih koje se trenutno s pravom boje.
