Posljednju nedjelju u listopadu počinje zimsko računanje vremena. Kazaljka će se vratiti jedan sat unatrag u noći s 27. listopada na 28. listopada, u 3 sata ujutro. Mnogi se vesele što će provesti sat vremena duže u krevetu, no ova promjena može uzrokovati i probleme sa spavanjem.
Istraživači iz Britanskog društva za spavanje upozoravaju da bi bilo bolje zadržati trajno standardno vrijeme (GMT) umjesto dvostrukih godišnjih promjena. Smatraju da te promjene negativno utječu na prirodni biološki ciklus tijela koji se odvija tijekom 24 sata i usklađuje s ciklusom svjetla i tame.
Koji se problemi mogu javiti?
Promjene vremena donose niz problema koji utječu na zdravlje i sigurnost. Prema Britanskom društvu za spavanje (British Sleep Society), pomicanje sata ometa cirkadijalni ritam, odnosno prirodni dnevni ciklus tijela, što može negativno utjecati na zdravlje, raspoloženje i kvalitetu sna. Stalno standardno vrijeme (GMT), kako tvrde stručnjaci, bilo bi optimalno jer bi smanjilo te štetne utjecaje u usporedbi s dvostrukim godišnjim promjenama.
Istraživanja pokazuju da poremećaji u cirkadijalnom ritmu zbog pomicanja sata mogu povećati rizik od srčanih i moždanih udara, kao i loše raspoloženje. Isto tako, prema Sleep Reviewu, pomicanje sata povećava broj prometnih nesreća. Jedno istraživanje koje je obuhvatilo 20 godina podataka o više od 700.000 nesreća otkrilo je porast prometnih nezgoda za 6 posto u tjednu nakon pomicanja sata.
Zašto se sat pomiče unatrag?
Prema History Toolsu, pomicanje sata tijekom Prvog svjetskog rata uvedeno je prvenstveno radi uštede goriva. Njemačka i Austro-Ugarska su 1916. prve usvojile tzv. "ljetno vrijeme" kako bi se smanjila potrošnja električne energije tijekom ratnih napora. Njihov primjer ubrzo su slijedile i druge europske zemlje, uključujući Veliku Britaniju, a SAD se pridružio 1918. godine.
Iako se često misli da je ovo uvedeno zbog poljoprivrednika, to je zapravo mit. Poljoprivrednici su ustvari smatrali da im pomicanje vremena ometa radne rasporede, dok je glavni motiv bio štednja energije za domaćinstva i industriju tijekom rata.
Nakon završetka Prvog svjetskog rata praksa je nakratko prekinuta, ali se vratila tijekom Drugog svjetskog rata u mnogim zemljama, uključujući SAD, gdje je poznata kao "war time". Kroz povijest mnoge zemlje su povremeno mijenjale početne i završne datume ove prakse, sve do donošenja zakona o jedinstvenom vremenu u 1966. godini u SAD-u, koji je regulirao točan početak i kraj ljetnog računanja vremena. Danas je ova praksa predmet rasprava jer se pokazalo da energetske uštede nisu značajne, dok su učinci na zdravlje i produktivnost često negativni, prenosi Index.
