U prostoru Muzeja Cetinske krajine u petak navečer otvorena je izložba "Obrisi ne(ostvarenih) projektnih zamisli u muzejskom fundusu", koja posjetiteljima donosi pregled zanimljivih arhitektonskih i umjetničkih projekata vezanih uz Sinj i Cetinsku krajinu, a koji nikada nisu realizirani. Izložba, organizirana povodom 70 godina muzeja, kroz nacrte, skice, fotografije i arhitektonska rješenja prikazuje kako su sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća zamišljeni pojedini dijelovi grada.
Okupljenima se obratila ravnateljica muzeja Daria Domazet, istaknuvši kako je cilj izložbe bio oživjeti zbirke koje možda inače nisu toliko u fokusu javnosti.
- Kada nekome kažete riječ - muzej, većina ljudi pomisli na arheologiju ili etnologiju, nešto malo povijesti, pokućstva i slično. Međutim, mi smo ovdje izvukli idejna i arhitektonska rješenja nekih neostvarenih planova i projekata koji bi, da su ugledali svjetlo dana, zasigurno promijenili vizuru našega grada. Na nekima smo možda i zahvalni što se nisu realizirali, osobno smatram, ali za nekima zaista trebamo žaliti – kazala je Domazet.
Dodala je i kako je jedna od važnih poruka izložbe potaknuti građanski aktivizam i osvijestiti važnost uključivanja građana u oblikovanje i očuvanje javnog prostora.
- Ne treba uvijek očekivati od političara da će nešto napraviti u javnom prostoru. Građani trebaju shvatiti da se taj prostor uređuje upravo zbog njih te da ga trebaju održavati, ali i ukazivati na anomalije ako ih ima – poručila je.
Na izložbi su predstavljeni brojni nikad ostvareni projekti, među kojima se posebno ističe ideja Galerije Šimunović-Kantoci, planirane u nekadašnjoj vili Vjera u Sinju, koja je trebala postati veliki muzejsko-galerijski prostor s donacijom umjetnina Frane Šimunovića i Ksenije Kantoci. Prikazan je i projekt "Vrata Sinja grada", monumentalni slavoluk zamišljen na početku Alkarskog trkališta, kao i idejna rješenja uređenja Spomen-parka na ulazu u Sinj, koji je prvotno zamišljen kao memorijalna i rekreativna šetnica s bazenom, prostorom za odmor i uređenim zelenim površinama. Na Vrdovu je, zanimljivo, trebalo biti memorijalno-spomen područje kako je ta visoravan bila značajna strateška točka u Drugom svjetskom ratu i obrambenom Domovinskom ratu.
Autorice i kustosice izložbe su Daria Domazet, Anita Librenjak i Danijela Petričević Banović, dok su vizualni identitet izložbe obogatili ilustrator Petar Radović i 3D vizualizacijama autora Davora Širinića.
Izložba ostaje otvorena do 15. srpnja, radnim danima od 8:30 do 15:30 sati te subotom od 8:30 do 13 sati.
