Prema prvim podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do kraja ožujka ostvareno više od 1,1 milijun dolazaka i preko 3 milijuna noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 16 posto u dolascima i 15 posto u noćenjima. Od toga je na Jadranu ostvareno 2,2 milijuna noćenja, što je 20 posto više nego lani, na kontinentu je ostvareno preko 415 tisuća noćenja, što predstavlja rast od 7 posto, dok je tijekom prvog kvartala u gradu Zagrebu ostvareno 440 tisuća noćenja, što u odnosu na isto razdoblje lani predstavlja rast od 5 posto.
"Hrvatska je u prvom kvartalu ostvarila odlično prolazno vrijeme, bilježimo stabilan i dvoznamenkasti rast prometa što je direktan pokazatelj jačanja naše ukupne ponude u predsezoni, odnosno sve bolje prepoznatljivosti hrvatskih destinacija kao cjelogodišnjih i atraktivnih odredišta. Upravo su razdoblja pred i posezone dijelovi godine u kojima hrvatski turizam može najviše napredovati kada govorimo o održivom i kvalitetnom rastu, a u tom smjeru idu i sve naše aktivnosti definirane novim Strateškim marketinškim i operativnim planom, koji za konačni cilj ima pozicioniranje naše zemlje kao atraktivne i sigurne destinacije u niši između standarda i premiuma. Drugim riječima, usmjereni smo na skupine gostiju različitih potreba i motiva putovanja, odnosno na turiste koji traže zanimljive destinacije i ponude, bijeg i odmor od svakodnevnih rutina te autentična iskustva", izjavio je Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice.
Kada turistički rezultat Hrvatske segmentiramo po županijama, u prvom je kvartalu najviše noćenja ostvareno u Istri (772 tisuće noćenja), na Kvarneru (534 tisuće noćenja) te u Splitsko-dalmatinskoj županiji (333 tisuće noćenja), a gledano prema destinacijama u Zagrebu, Rovinju, Dubrovniku, Splitu, Opatiji, Poreču te Zadru.
"Pozitivni trendovi koje bilježimo u turizmu, od fizičkih pa do financijskih pokazatelja, rezultat su sustavnog rada i svih aktivnosti koje smo poduzeli u posljednjem razdoblju kako bismo hrvatski turizam usmjerili prema cjelogodišnjem i održivom razvoju. Podatak da već drugu godinu zaredom bilježimo rekordnu posjećenost u predsezoni potvrda je da nas turisti već prepoznaju kao cjelogodišnju destinaciju, ali i da naše destinacije u tom razdoblju nude sve više sadržaja i bogatiju ponudu. Vjerujem kako će se uz daljnju angažiranost cijelog sektora te uz snažnu podršku Vlade, koju je turistički sektor u svim segmentima imao od prvoga dana, nastaviti i ovi pozitivni trendovi, koji Hrvatsku čine poželjnom destinacijom tijekom cijele godine, i destinacijom koja osluškuje želje i potrebe turista, ali i lokalnog stanovništva, jer samo na taj način i dalje možemo imati uspješan turizam i u budućnosti", istaknula je Nikolina Brnjac, ministrica turizma i sporta.
Gledano prema tržištima, tijekom prva tri mjeseca najviše su noćenja ostvarili gosti s domaćeg tržišta (preko 962 tisuće noćenja), a zatim slijede Slovenci (preko 285 tisuća noćenja), Nijemci (279 tisuća noćenja) te Austrijanci (preko 250 tisuća noćenja). Kada pak promatramo realizirana noćenja po vrstama smještajnih objekata, najaviše je noćenja ostvareno u hotelima (1,7 milijuna noćenja), objektima u domaćinstvu (638 tisuća noćenja) te u kampovima (151 tisuća noćenja).
Tijekom produženog uskrsnog vikenda ostvareno preko 380 tisuća noćenja
Dodajmo kako prvi podaci sustava eVisitor također pokazuju kako je u Hrvatskoj tijekom produženog uskrsnog vikenda, odnosno u razdoblju od 29. ožujka do 1. travnja ostvareno 120.436 dolazaka i 380.970 noćenja. Uz domaće goste koji su bili najbrojniji, tijekom produženog vikenda u Hrvatskoj je bilo najviše gostiju s tržišta Njemačke, Austrije, Italije, Slovenije, Slovačke i dr. Od smještaja su najtraženiji bili hotelski kapaciteti, a kada gledamo po destinacijama, najviše gostiju za produženi vikend imali su Poreč, Dubrovnik, Zagreb, Rovinj te Split.
