Što će biti s cjepivom AstraZenece? Treba li ga suspendirati zbog zgrušavanja krvi?
O tome se jutros raspravljalo u emisiji Hrvatskog radija U mreži Prvog gdje su gostovali epidemiolog i mikrobiolog Marijo Parčina iz Sveučilišne bolnice u Bonnu, epidemiologinja HZJZ-a Sanja Kurečić Filipović, Jelena Krajačić Bucić iz Halmeda te Vikica Krolo iz Hrvatske liječničke komore.
Podsjetimo, Europska agencija za lijekove (EMA) priopćila je u ponedjeljak da će u četvrtak održati “izvanredni sastanak” pošto je više zemalja obustavilo uporabu AstraZenecina cjepiva zbog bojazni u vezi sa zgrušavanjem krvi, napominjući da su prednosti cjepiva i dalje veće od rizika.
“Dva specijalna slučaja venske tromboze”
“Krovna organizacija za sigurnost cjepiva u Njemačkoj, Paul Erlich, odlučila je suspendirati cjepivo AstraZenece radi pojavnosti dubokih venskih tromboza. To je sedam slučajeva koji su se pojavili u Njemačkoj.
U praktički dva dana promijenio se stav Paula Erlicha i zatražilo se stopiranje AstraZenece zbog razmatranja povezanosti slučajeva tromboze s cijepljenjem. Moram naglasiti da se radi o venskim trombozama koje su specijalnije.
Dva slučaja su sinusne venske tromboze, što znači da je riječ o trombozama u području lubanje, odnosno mozga”, rekao je na početku Marijo Parčina, hrvatski epidemiolog i mikrobiolog iz Bonna.
“Hrvatska možda uopće neće imati vremena reagirati na ovo po uzoru na Njemačku. Sama provjera dokumentacije traje jako, jako dugo, a izjašnjenje same EMA-e očekujemo već krajem tjedna”, rekao je.
Epidemiologinja HZJZ-a Sanja Kurečić Filipović kaže da treba sačekati konačan stav EMA-e.
“Mi u Hrvatskoj nismo imali takva grupiranja tromboembolijskih incidenata. Imamo informacije o slučajevima van Hrvatske, ali nemamo uvid u takvu dokumentaciju, pa nemamo na temelju čega prosuđivati ovu odluku koju je donijela Njemačka. Mi i dalje slijedimo stav EMA-e i WHO-a, obje institucije koje su odgovorne za praćenje nuspojava i koje imaju mogućnost praćenja većeg dijela podataka.
EMA i WHO zasad kažu da je nedovoljno podataka da se govori o uzročno-posljedičnoj povezanosti. Također, zasad kažu da prednosti cjepiva uvelike nadmašuju rizike cjepiva. Oglasilo se i regulatorno tijelo Velike Britanije, temeljem 11 milijuna cijepljenih AstraZenecom utvrdili su istu stvar.
Englezi su se služili incidencijom takvih tromboemboličnih događaja i zaključili su da njihovih 30 takvih događaja na 10 milijuna cijepljenih ne predstavlja povećan rizik, odnosno incidenciju. Oglasilo se i Međunarodno društvo za trombozu i hemostazu te kazalo da prednost cijepljenja i dalje nadmašuje rizik”, rekla je epidemiologinja HZJZ-a Sanja Kurečić Filipović.
“Ljudi su zbunjeni, otkazuju cijepljenje. I mi liječnici smo zbunjeni”
Kako to objašnjavate, ljudi su sigurno zbunjeni?, pitala je voditeljica emisije.
“Jesu, sigurna sam da su zbunjeni. Tu su stručne institucije, treba im dati vremena, ne možemo analizirati prevelik broj podataka i ne brzati sa zaključcima.”
Liječnica iz Halmeda Jelena Krajačić Bucić kaže da ne treba brzati sa zaključcima.
“Dosad je 12 do 14 zemalja prekinulo cijepljenje AstraZenecom. Međutim, u međuvremenu su neke zemlje prekinule obustavu i nastavile primjenu AstraZenecom. U Hrvatskoj je sustav prijavljivanja nuspojava jako snažan u zadnjih deset godina. Imamo jako dobar pregled toga. Imamo i samo jedan slučaj koji je vremenski povezan, ali još nije ocijenjen. U ovom trenutku trebamo slijediti stav EMA-e. Još je uvijek veća korist cjepiva od rizika. Samo taj jedan slučaj ne smije baciti sjenu na sigurnost i djelotvornost AstraZenecinog cjepiva. Pričekajmo konačnu odluku EMA-e koja će biti dostupna ovaj četvrtak”, rekla je Krajačić Bucić.
Kakva je situacija u ordinacijama?
“Cjepivo je dobrovoljno i pacijenti biraju. Birali su od samog početka, otkad se i počelo govoriti da je AstraZenecino cjepivo manje učinkovito. Pacijenti su od samog početka manje birali AstraZenecu. Sada, nakon ovih vijesti, sve ih je više koji odbijaju AstraZenecu. No kako mi imamo male doze AstraZenece, imamo ljude koji se žele cijepiti njime. Ovo svakako zbunjuje i nas liječnike i stvara nam određenu nesigurnost. Na kraju krajeva mi ih nagovaramo na cijepljenje. Osjećamo odgovornost da ne bi nagovorili pacijenta na nešto što bi mu u konačnici škodilo. Ovo što slušamo da neke države odustaju, ne ide nam u prilog. Pacijenti koji nemaju neka znanja o korisnosti cjepiva, a znaju da bi se trebali cijepiti, sada odustaju čekajući na neko bolje cjepivo”, rekla je Vikica Krolo iz Hrvatske liječničke komore.
“Ljudi u Njemačkoj nisu nimalo drugačiji od ljudi u Hrvatskoj”
Marijo Parčina, hrvatski epidemiolog i mikrobiolog iz Bonna kaže da ljudi u Njemačkoj nisu ništa manje zbunjeni situacijom od Hrvata.
“U Njemačkoj narod nije ništa drukčiji od hrvatskog. Običan puk je zbunjen s hrpom informacija o učinkovitosti cjepiva, ljudi reagiraju prilično na isti način.”
“Njemačka je svoju odluku bazirala na 1.6 milijuna procijepljenih od čega je sedam slučaja venske tromboze”, kazao je Parčina pa dodao:
“Na razini Europe od 17 milijuna procijepljenih AstraZenecinim cjepivom – 15 je slučaja dubokih venskih tromboza i 22 slučaja plućne embolije.”
Epidemiologinja HZJZ-a Sanja Kurečić Filipović ponovno je dobila riječ.
“Jesmo li mogli više učiniti po pitanju informiranja javnosti. Može se to i tako tumačiti, možda i jesmo.”
“Još nemamo čvrsti dokaz o povezanosti”
Liječnica iz Halmeda Jelena Krajačić Bucić kaže da ne treba brzati sa zaključcima.
“I za druga cjepiva imamo fatalne ishode, ali još nemamo čvrsti dokaz kojim bi povezali da je to cjepivo uzrokovalo. Što se tiče nuspojava, prijave ne sadrže dovoljno relevantnih podataka za procjenu. Ako se ne može trenutno ocijeniti iz dostavljenih podataka, onda se traže dodatni. Iz dodatnih se može utvrditi o čemu se radi. Zbog manjka podataka je jako teško donijeti konačnu odluku. Zato posebna povjerenstva rade na tome. Tvrtke koje su proizvele cjepiva su navele to kao nuspojave.
O aspirinu kao prevenciji tromboze
Vikica Krolo iz Hrvatske liječničke komore kaže da uzimanje aspirina može pomoći protiv zgrušavanja.
“Dosad to nismo radili. Međutim, s obzirom na nove spoznaje, možda bi bilo pametno da pacijenti već prije samog cijepljenja i poslije, desetak ili više dana nakon uzimaju aspirin od 100 mg kao prevenciju. Naravno, to je samo moje osobno mišljenje i mišljenje nekih mojih kolega. Bilo bi dobro da se to utvrdi kao prevencija.”
Epidemiologinja HZJZ-a Sanja Kurečić Filipović se nadovezala i kazala “da oko toga još nema stava”.
“Nema ni jasnog stava jesu li ti tromboembolijski koraci povezani s cijepljenjem. Pričekajmo da završi jedan korak, pa ćemo razmišljati o drugom. Zasad nema u nikakvim smjernicama takvog stava”, kazala je.
Koliko je nuspojava prijavljeno kod ostalih cjepiva?
Krajačić Bucić je govorila o prijavljenim nuspojavama na cjepiva.
“Dosad je prijavljeno negdje više od 1500 prijava. Najviše je prijavljeno na Pfizerovo, ali je i najviše doza primijenjeno. Zatim i na AstraZenecu, nekih 500 nuspojava. Za Modernu, kojim se najmanje procijepilo, oko devedeset nuspojava. Najčešće se prijavljuje povišena tjelesna temperatura, bol na mjestu cijepljenja, crvenilo, mučnina i sl. To je sve blago i prolazi kroz nekoliko dana. To su sve uobičajene nuspojave i kod ostalih cjepiva.”