Zanimljiv je podatak da je najviše smrtnih slučajeva u razvijenom svijetu povezano s hipertenzijom, odnosno povišenim krvnim tlakom. Nažalost, niti Hrvatska nije iznimka. Hipertenzija, naime, ostavlja posljedice na sve organe i organske sustave u tijelu.
Vrlo je zabrinjavajući podatak da 40 posto odrasle populacije u Hrvatskoj ima hipertenziju. Ta je brojka daleko veća od bilo koje druge nezarazne bolesti.
- Glavni razlog je loš život, nezdrav život, premalo kretanja, previše kuhinjske soli, previše unosa kalorija, premalo voća i povrća, dakle nezdravo i neodgovorno ponašanje prema samome sebi. Hrvatska liga za hipertenziju koju mi vodimo, Hrvatsko društvo za hipertenziju, pokrenulo je veliku akciju na nacionalnoj razini koja se zove Lov na tihog ubojicu. Želimo našoj populaciji, pučanstvu, ukazati na te, kako ih mi nazivamo, demone. Jer oni su zaista demoni, stalno prisutni, stalno grickaju, a sami se možemo i moramo suočiti s njima, kaže za HRT akademik Bojan Jelaković, pročelnik Zavoda za nefrologiju i arterijsku hipertenziju KBC-a Zagreb.
- To znaju biti vrlo, vrlo visoke vrijednosti tlaka. Znači, preko 240/140 milimetara žive. Uključuju se na venoznu ter, antihipertenzivnu terapiju i ti pacijenti moraju mirovati, mora im se učestalo, svakih pola sata mjeriti tlak. To je terapija na perfuzor. Moramo biti kontinuirano s njima da ne dođe do nekih značajnih težih posljedica, kaže Mirjana Mihalić, mag. sestrinstva, glavna medicinska sestra Zavoda za nefrologiju i arterijsku hipertenziju KBC-a Zagreb.
U borbi protiv hipertenzije ključ je dobra prevencija, tim više što sadašnja situacija nije nimalo ružičasta. Iznimni napori medicinske struke potrebni su da bi se hipertenzija uspješno liječila i izliječila. Važno je naglasiti da uspjeha nema bez dobre suradljivosti samog pacijenta.
- Kreće se od svakog pojedinca. Svaki pojedinac mora promijeniti loše životne navike, svaki pojedinac mora slušati svoga liječnika, svoju medicinsku sestru i svoga ljekarnika jer to mora biti timski rad. Jedino se uspješno može liječiti ako se pristupa timski. Ono što pacijenti moraju znati, osim promjena loših životnih navika - pravilno mjeriti tlak i redovito uzimati lijekove kada trebaju. Ne slušati Google doktora, nego slušati svoje liječnike, poručuje Jelaković.
Važan kotačić u mehanizmu skrbi za bolesnike s hipertenzijom su i dobro educirane medicinske sestre. One također moraju pratiti sve suvremene dijagnostičke i terapijske protokole, piše HRT.
- Medicinske sestre rade na svim razinama, od pedijatrijskih sestara koje zbrinjavaju djecu hipertoničare, zatim u obiteljskoj medicini, patronažne sestre, do bolničkih sestara u ambulantama gdje nam dolaze bolesnici s arterijskom hipertenzijom i do odjela gdje se teži slučajevi liječe, kaže Mihalić.
Uz to, medicinske sestre su vrlo često i edukatori samih pacijenata, ali i njihovih obitelji.
Hipertenzija je poremećaj koji ovisi o mnogo vanjskih čimbenika, odnosno životnih navika. Upravo je zbog toga prevencija najbolji lijek jer se promjenom tih loših životnih navika njezina pojavnost može uvelike smanjiti.
