Kružno gospodarenje je model koji nema alternativnu, moglo se čuti na jučerašnjem skupu u HGK u Splitu na kojem je predstavljen Program kružnog gospodarenja prostorom i zgradama.

”Cilj je ovog skupa ukazati poduzetnicima i predstavnicima institucija na nužnost minimiziranja otpada budući da je kružno gospodarenje skora budućnost koja nam neumitno dolazi”, rekao je Mladen Buljan iz HGK – Županijske komore Split, naglasivši kako HGK podržava afirmativne aktivnosti u postupcima novog gospodarenja prostorom i zgradama, a s ciljem podizanja društvene svijesti o održivom prirodnom okruženju.

Bit kružnog gospodarstva je postepeni prelazak s dosadašnjeg linearnog gospodarenja na održivo, s namjerom da se produži životni vijek proizvoda i pojedinih komponenti te osigura veći stupanj gospodarenja resursima u cilju minimiziranja otpada.

Sveukupnom globalnom cilju prelaska s linearnog na kružni model gospodarenja doprinosi i ponovno korištenje zapuštenih i napuštenih prostora i zgrada, čulo se iz izlaganja Dijane Bravićiz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja. Izgradnja novih i rušenje starih zgrada rezultira jako velikim količinama građevinskog otpada, koji čini trećinu ukupno proizvedenog otpada u EU. Stoga će prilikom ponovnog korištenja zapuštenih i napuštenih prostora i zgrada, ali i prilikom izgradnje novih biti potrebno primjenjivati model kružnog gospodarenja, uz poštivanje postojećih propisa za racionalnu uporabu energije i toplinsku zaštitu u zgradama.

”U prirodi je sve kružno gospodarstvo i mi se moramo prihvatiti novih koncepata u kojima otpad više nije otpad već predstavlja sirovinu, što je princip kružne ekonomije”, rekao je doc.dr.sc. Ivo Andrić sa splitskog Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije (FGAG). Da bi došlo do promjene paradigme potrebno je promijeniti cjelokupno razmišljanje, odnosno promjena mora ići i od strane politike i od proizvođača ali i od svih nas ponaosob, smatra Andrić.



Principi kružne ekonomije se također odnose i na korištenje onog što imamo a to su fondovi naših zgrada, stoga trebamo bolje gospodariti i s već izgrađenim zgradama podižući njihovu energetsku učinkovitost ali i prenamjenjujući njihovu ulogu.

”Na razini EU više od 1/3 cjelokupnog otpada dolazi iz građevinskog sektora, a u Hrvatskoj je to oko 1/4, stoga je kružno gospodarstvo kod građevinskog materijala imperativ”, naglasio je u svom izlaganju i doc.dr.sc Hrvoje Bartulović s FGAG-a.

Ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje SDŽ Niko Mrčićje rekao da u kružnom gospodarenju prostorom i zgradama sa stanovišta prostornog uređenja treba prvenstveno voditi računa o smanjenju građevinskog otpada već prilikom planiranja korištenja prostora te posebno imati u vidu mogućnosti ponovnog korištenja napuštenih objekata, kakvih primjera u našoj županiji već ima.

Krešimir Budiša iz Grada Splita je izložio primjere Tehnološkog parka Split Dračevac te projekta Split United kao primjere kružnog gospodarenja prostorom i zgradama. Naime, unatoč tome što je prijedlog izrađivača projekta Tehnološkog parka u Dračevcu bio da se postojeći objekti na području parka sruše, Grad Split se odlučio za model kojim će se pokušati sačuvati što više postojećih zgrada, kako bi se produžio njihov životni vijek, osiguralo i potaknulo gospodarenje resursima te se minimalizirao otpad.

O stanju gospodarenja građevnim otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji te o reciklažnom dvorištu za građevni otpadCEMEX-a Hrvatska d.d. govorila je doc.dr.sc.MericaPletikosić iz CEMEX-a.

Predstavljanje su organizirali Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja, splitski Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije te HGK – Županijska komora Split, a o važnosti i aktualnosti teme posvjedočio je interes brojnih predstavnika tvrtki i institucija.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime