S porastom temperatura i dolaskom toplijeg vremena, u Hrvatskoj je došlo i do - najezde zmija.
Odjednom su svugdje, i to ne samo u prirodu: nalazi ih se po dvorištima gdje su četiri velika poskoka uhvaćena kod Ozlja, a žena u Novoj Gradiški je našla cijelo leglo zmija u svom dvorištu; u automobilima, gdje ove nepozvane gošće često hvataju vatrogasci te je rijetko koji vatrogasni izvještaj prošao bez barem jedne intervencije; a neke su čak dospjele i u dječje sobe, kao što je to nedavno bio slučaj kod poznate splitske dizajnerice Monike Sablić i voditelja Hajdukove akademije Gorana Sablića.
I bolničke statistike pokazuju da je ova godina već gora od prošle po pitanju hospitalizacija zbog ugrzoa zmija otrovnica. Dok su u 2023. godini u KBC-u Split hospitalizirane četiri osobe zbog ugriza zmija otrovnica, u 2024. godini do dana našeg upita već je bilo šest hospitalizacija - što pokazuje blagi porast takvih slučajeva.
Što kažu iz splitskog KBC-a?
"Klinika za infektologiju KBC-a Split u Hrvatskoj ima najviše iskustva u liječenju otrovanja nakon zmijskih ugriza te imamo dobru suradnju sa Županijskim zavodom za hitnu medicinu po pitanju žurnog transporta tih bolesnika u splitsku bolnicu", kazala nam je glasnogovornica splitske bolnice Kristina Bitanga.
Navodi da razloga za brigu nema, jer protuotrova ima dovoljno.
"Također, imamo dovoljnu količinu zmijskog protuotrova. Riječ je o antiviperinom serumu životinjskog podrijetla koji sadrži antitoksična protutijela koja neutraliziraju zmijski otrov", kaže.
"Primjena lijeka ovisi o više faktora, kliničkoj slici, o količini otrova koja je dospjela u tijelo, o blizini velikih krvnih žila mjestu ugriza i dr. Ukoliko se radi o pacijentu sa srednje teškim i teškim oblicima trovanja cilj je serum primijeniti što ranije, a svakako unutar nekoliko prvih sati od ugriza. Primjena antitoksina nije indicirana kod tzv. “suhih” ugriza bez kliničkih znakova intoksikacije", dodaje.
"Dosadašnja iskustva govore da ugrizi najčešće budu na rukama ili nogama, a uglavnom se događaju u prirodi. Savjetujemo da osobe u prirodu ne idu same ili da uvijek uz sebe imaju mobitel kako bi, ukoliko dođe do ugriza, mogli odmah pozvati pomoć. Važno je da osoba ostane mirna, miruje ili se kreće polako te što žurnije potraži liječničku pomoć", kazala je glasnogovornica splitske bolnice Kristina Bitanga.
Ovih zmija se čuvajte
U Hrvatskoj je zabilježeno 16 vrsta zmija. Među njima su tri otrovnice: poskok (Vipera ammodytes), riđovka (Vipera berus) i planinski žutokrug (Vipera ursinii macrops). Sve ostale zmije su bezopasne i neotrovne.
Međutim, napominjemo: zmije su zaštićene životinje koje je zabranjeno uznemiravati ili ubijati. Za ubijanje poskoka kazna ide od tisuću do četiri tisuće eura, što bi nekoga sigurno moglo opaliti po džepu. Ove kazne propisane su jer su zmije važne za održavanje našeg ekosustava, a imaju veliku ulogu u kontroli glodavaca.
Poskok
Poskok je otrovna zmija koja preferira suha i sunčana područja s malo vegetacije i kamenja, poput suhozidova, hrpa kamenja, salonitnih ploča i livada s gustim niskim grmljem i polušikarama, no povremeno se može popeti na nisko grmlje i drveće radi sunčanja ili potrage za pticama, dok u kamenim zidovima traži guštere. Međutim, može postati brz kada je iznenađen. Rijetko napada ugrizom, a ugriz se često zna dogoditi prilikom pokušaja uklanjanja zmije.
Poskok je najčešće aktivan od kraj travnja do početka prosinca, a ljeti je aktivniji u sumrak i noću. Poskoka je najbolje otjerati vodom, ili pak jakim lupanjem jer iako je gluh osjeća vibracije.
Riđovka
Riđovka (lat. Vipera berus) je najbolje proučena zmija na svijet, i može narasti do 75 cm. Ima veliku glavu, uski vrat i debelo tijelo s kosom isprekidanom prugom koja služi za prikrivanje. Jezik joj je dug i rašljast.
Za razliku od poskoka, ne boji se vode već u nju ulazi i dobro pliva, a osobito je aktivna noću kada je velika vlaga. Riđovke većinom žive u kolonijama i sve hiberniraju zajedno na jednom mjestu. Riđovke možete susresti na vrlo raznolikim tipovima staništa, a na jugu osobito voli planinarska područja.
Planinarski žutokrug
Treća od otrovnica na našem području jest planinski žutokrug (latinski: Vipera ursinii macrops). Ovo je najmanja zmija ljutica u Europi i endemska podvrsta Dinarskoga gorja. Rasprostranjen je na visokoplaninskim travnjacima Dinare, Velebita, Troglava, Kamešnice i pojedinih ličkih planina, a ovu zmiju susrećemo samo na visinama iznad 900 metara nadmorske visine te je potpuno prilagođena životu u planinama.
Njen otrov je slab, a posljedice ugriza su najsličnije ubodu pčele ili ose. Slab otrov je zbog toga što se ova zmija uglavnom hrani kukcima.
Što učiniti u slučaju ugriza?
Kako javlja Nastavni zavod za javno zdravstvo evo što trebate učiniti u slučaju ugriza:
Otrovni zmijski ugrizi su medicinsko hitno stanje koje se mora odmah liječiti. Ako je došlo do ugriza bitno je ostati miran i priseban, ne trčati i ne paničariti, jer ćemo time izazvati brže širenje otrova po tijelu.
- Ako smo prepoznali da se radi o nekoj u Hrvatskoj prisutnih otrovnica, treba ugriženu osobu što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove ili nazvati Hitnu pomoć na brojeve 94 ili 112, radi primanja antidota.
- Do dolaska hitne pomoći ili dolaska u bolnicu potrebno je mirno ležati ili sjediti. Imobilizirajte ruku ili nogu na kojoj je ugrizna rana, kako bi se onemogućilo pokretanje što usporava širenje otrova u limfni i krvni sustav.
- Ruku treba postaviti u razini srca, a nogu držati na povišenom, što može smanjiti oticanje.
- Skinite prstenje i satove prije nego dođe do oticanja ekstremiteta.
- Pokrijte mjesto ugriza čistom, suhom oblogom.
- Označite rub otekline na koži.
Ne činite NIŠTA od sljedećeg:
- Nemojte čekati da se pojave simptomi u slučaju ugriza, već odmah potražite liječničku pomoć.
- Nemojte primijeniti podvezivanje jer sprječava protok krvi i može uzrokovati nekrozu.
- Nemojte rezati ranu nožem ili je rezati na bilo koji način.
- Ne pokušavajte isisati otrov.
- Nemojte nanositi led ili uranjati mjesto ugriza u vodu.
- Nemojte piti alkohol kao sredstvo protiv bolova.
- Nemojte uzimati lijekove protiv bolova (kao što su aspirin, ibuprofen).
- Nemojte pokušati uhvatiti zmiju zbog rizika dodatnog ugriza.
- Ne pokušavajte zmiju uhvatiti, jer točna determinacija vrste nije potrebna, liječnici dobro znaju prepoznati ugriz otrovnice, a za ugrize svih naših otrovnica primjenjuje se jedinstven protuotrov.
Treba još napomenuti, ako dođe do susreta sa zmijom, zmije ne treba dirati, uznemiravati, niti ih se smije ubijati već ih treba zaobići.
