Uz nastavak sustavnih istraživanja na Ljubljani, studenti i stručnjaci Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru ove su godine započeli arheološka istraživanja na gradini Venac na Ljubačkoj Kosi. Riječ je o lokalitetu koji do sada nije bio istraživan, iako je ranije, tijekom 2009. i 2010. godine, također u okviru terenske nastave, istražen dio njegove nekropole.
Nekropola datirana od 11. do 5. stoljeća prije Krista
Kako je objavio Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru, jezgru nekropole čine tri tumula, oko kojih se prostor ukapanja kasnije širio grobovima na ravnom. Istraženi grobovi, prema tipološkim i stilskim karakteristikama nalaza te provedenim 14C analizama, mogu se datirati od kraja 11. stoljeća prije Krista do kraja 6. stoljeća ili početka 5. stoljeća prije Krista.
Ovogodišnja iskopavanja započela su u neposrednoj blizini monumentalnog zemljanog bedema na južnom dijelu gradine. Arheolozi su obuhvatili jedan stambeni objekt koji pripada najmlađem horizontu naseljavanja na toj poziciji. Prema objavljenim informacijama, riječ je o strukturi čiji je donji dio bio građen od velikih lomljenih, okomito postavljenih kamenih blokova. Gornji dio objekta izvorno je bio izrađen od organskih materijala, koji se nisu očuvali.
Dio južnog zida građen je drukčijom tehnikom, slaganjem manjeg kamenja uz interpolaciju fragmenata amfora, tegula i opeka, ali bez korištenja žbuke kao vezivnog sredstva. Po svemu sudeći, riječ je o naknadnoj preinaci ili popravku.
Tragovi svakodnevnog života i trgovine
Vrijeme izgradnje i korištenja stambenog objekta može se smjestiti u 2. i 1. stoljeće prije Krista te u prva desetljeća 1. stoljeća po Kristu. Kraj uporabe objekta vezuje se uz završetak vladavine cara Augusta, što ujedno označava i kraj života u ovom liburnskom naselju. Brojni nalazi, među kojima se posebno ističu raznovrsna stolna, kuhinjska i skladišna keramika, životinjske kosti, školjke, žrvnjevi i metalni predmeti, svjedoče o svakodnevnom životu ljudi koji su ondje boravili.
Ti nalazi, kako proizlazi iz objave Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, upućuju i na njihovu izravnu uključenost u trgovačke mreže toga vremena.
