U Brodosplitu danas je simbolično označen početak okrupnjavanja i spajanja limova i izrade sekcija za putnički jedrenjak s nultom emisijom ispušnih plinova kojemu su elektromotori glavni pogon.
‘Električni jedrenjak' tzv. trojarbolna škuna bit će duga 63,50 metara, široka 10 metara, visoka do glavne palube 5,35 metara. Trup i nadgrađe grade se od čelika, a jarboli će biti izgrađeni od aluminijske legure. Kada ne koristi jedra, brod će pogoniti dva elektromotora svaki po 150 kW koji se napajaju iz sustava baterija koje se kontinuirano pune iz različitih izvora. Kada postigne brzinu od 6 čvorova, trebat će samo 60 kilovata snage, što je za brod od 500 GT-a poprilično nezamjetna snaga. Brod će biti opremljen s 30 tona baterija koje imaju kapacitet od max 2300 kWh, ali zbog regulatornih zahtjeva imat će i dva dizelska agregata koji će se uključivati samo u slučaju potrebe ili nužde.
Sama ideja jedrenjaka s nultom emisijom došla je prije više godina te je uz rast i napredovanje DIV grupacije na području novih tehnologija sazrela do današnje realizacije. Rad na projektu je započeo u veljači 2020. godine, a sufinanciran je sredstvima u sklopu poziva Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI) - faza II iz EU fondova.
Cilj projekta je istraživanje, razvoj i izgradnja eko-inovacije u obliku putničkog jedrenjaka za krstarenje za optimalno 24 putnika za koji su se razvile alternativne pogonske tehnologije i izvori energije bazirane na ekološki prihvatljivom dizajnu usmjerenim ka održivoj mobilnosti s nultom emisijom ispušnih plinova koji podržava održivost okoliša i smanjenje emisije stakleničkih plinova, zagađenje zraka i buke.
Nositelj projekta je DIV grupa, a ostvarena je suradnja sa znanstvenim institucijama s ciljem poboljšanja interakcije i transfera znanja i tehnologije između industrije i ustanova visokog obrazovanja i javnih znanstveno-istraživačkih instituta od kojih koristi ostvaruju i tvrtke i istraživači iz javnog sektora.
Osječki FERIT je zadužen za razvoj sustava pohrane kinetičke energije vjetra pretvorbom hidrokinetičke energije (hidroturbina i reverzibilni propeleri) i sustava upravljanja baterijama/integrirani energetski sustav broda (pohrana energije, nadzor i praćenje rada, upravljanje...), dok splitski FESB radi na sustavu jedrilja, automatizacije jedrilja (robotizacija), vjetroturbinama i foto naponskim panelima.
Na pramcu i krmi postojat će dvije vertikalne vjetroturbine koje će opskrbljivati brod strujom dok je u luci sa spuštenim jedrima. Na krovu nadgrađa bit će postavljena fotonaponska solarna elektrana. Brod će tako biti opskrbljen strujom i vodom iz potpuno obnovljivih izvora, a svu će energiju dobiti bez ikakve emisije CO2. Tako da, osim što će biti 100% 'zelen', brod praktički neće imati nikakvih troškova za gorivo i napajanje pogonskih strojeva.
Ono što ovaj električni jedrenjak izdvaja od sličnih plovila je to što će prema ideji Tomislava Debeljaka brod prilikom plovidbe na jedra ujedno puniti baterije, i to na vrlo domišljat način. Naime, osim sustava vjetroturbina, hidroturbina i solarnih panela koristit će se i sustav brodskih vijaka s promjenjivim usponom, s posebnom geometrijom krila, koji prilikom jedrenja služi kao hidroturbina. Ovaj će "reverzibilni vijak" puniti baterije velikog kapaciteta u potpalublju. Osim toga moći će kontrolirati sve informacije na brodu koje će se skupljati na komandnom mostu. Od meteoroloških podataka, kako bi zapovjednik znao gdje je najpovoljniji vjetar, do apsolutno svih sustava broda i pogona, zalihe struje u baterijama, funkcioniranja motora, solarnih panela, vjetroelektrana, tople vode, potrošnje energije... Ujedno, kontroliranje svih "prihoda" i rashoda" energije na brodu.
Imat će klasu putničkih brodova neograničene plovidbe i moći će ploviti po svim morima svijeta. Tijekom domaće turističke sezone plovit će Jadranskim morem po obalama Hrvatske, Italije, Slovenije, Crne Gore, Albanije i Grčke, a van sezone Karipskim otočjem i drugim turističkim destinacijama.
