Predsjednik Donald Trump izjavio je da Sjedinjene Američke Države moraju „posjedovati“ Grenland kako bi spriječile Rusiju i Kinu da to učine.
„Države moraju imati vlasništvo i braniti vlasništvo; ne brani se najam. I mi ćemo morati braniti Grenland“, rekao je Trump novinarima u petak, odgovarajući na pitanje BBC-ja.
Dodao je kako će to učiniti „lakšim putem“ ili „težim putem“. Bijela kuća je nedavno priopćila da administracija razmatra mogućnost kupnje tog poluautonomnog teritorija, koji pripada savezničkoj članici NATO-a Danskoj, ali nije isključila ni mogućnost njegove aneksije silom.
Danska i Grenland poručuju da teritorij nije na prodaju. Danska je upozorila da bi vojna akcija značila kraj transatlantskog obrambenog saveza.
U zajedničkoj izjavi objavljenoj u petak navečer, čelnici grenlandskih političkih stranaka, uključujući i oporbu, ponovno su pozvali da prestane „nepoštivanje naše zemlje od strane SAD-a“.
„Ne želimo biti Amerikanci, ne želimo biti Danci, želimo biti Grenlanđani“, poručili su. „O budućnosti Grenlanda mora odlučivati grenlandski narod.“
Iako je riječ o najrjeđe naseljenom teritoriju, položaj Grenlanda između Sjeverne Amerike i Arktika čini ga iznimno važnim za sustave ranog upozoravanja u slučaju raketnih napada, kao i za nadzor plovidbe u toj regiji.
Američki predsjednik u više je navrata izjavio da je Grenland od ključne važnosti za nacionalnu sigurnost SAD-a, pritom bez dokaza tvrdeći da je „posvuda prekriven ruskim i kineskim brodovima“.
Sjedinjene Države već imaju više od 100 vojnih pripadnika trajno stacioniranih u bazi Pituffik na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda – objektu kojim SAD upravlja još od Drugog svjetskog rata.
Prema postojećim sporazumima s Danskom, SAD ima ovlasti rasporediti na Grenland koliko god vojnika želi. No, govoreći novinarima u Washingtonu, Trump je rekao da ugovor o najmu nije dovoljan.
„Države ne mogu sklapati ugovore na devet godina ili čak na sto godina“, rekao je, dodavši da moraju imati vlasništvo, piše BBC.
„Volim narod Kine. Volim narod Rusije“, rekao je Trump. „Ali ne želim ih kao susjede na Grenlandu – to se neće dogoditi.“
„I, usput, NATO to mora razumjeti“, dodao je američki predsjednik.
Saveznici Danske u NATO-u – velike europske zemlje, kao i Kanada – ovoga su tjedna stali u njezinu obranu izjavama u kojima su ponovno potvrdili da „samo Danska i Grenland mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču njihovih odnosa“.
Naglašavajući da su jednako kao i SAD zainteresirani za sigurnost Arktika, poručili su da se ona mora osiguravati „zajednički“, kroz suradnju saveznika, uključujući SAD.
Također su pozvali na „poštivanje načela Povelje Ujedinjenih naroda, uključujući suverenitet, teritorijalni integritet i nepovredivost granica“.
Zabrinutost oko budućnosti tog teritorija ponovno je porasla nakon što je Trump u subotu upotrijebio vojnu silu protiv Venezuele kako bi zarobio njezina predsjednika Nicolása Madura.
Trump je još 2019. godine, tijekom svojega prvog predsjedničkog mandata, ponudio kupnju otoka, no tada mu je poručeno da nije na prodaju.
Američki državni tajnik Marco Rubio trebao bi idućeg tjedna održati razgovore s Danskom.
Posljednjih godina pojačan je i interes za prirodne resurse Grenlanda – uključujući rijetke zemne metale, uran i željeznu rudu – koji postaju sve dostupniji kako se led topi zbog klimatskih promjena. Znanstvenici smatraju da bi Grenland mogao imati i značajne rezerve nafte i plina.
