Prije godinu dana, američki predsjednik Donald Trump predvidio je da će visoke trgovinske tarife dovesti Kinu - glavnog američkog ekonomskog suparnika - u slijepu ulicu. Ovog tjedna, odlazi u Kinu. Susret je to koji se dugo čekao, koji je odgođen uslijed zahuktavanja američko-izraelskog napada na Iran i susret o kojem se naveliko spekulira, piše Danas.hr.
"Trump treba Kinu više nego što Kina treba njega", "Trumpu treba neka vrsta vanjskopolitičke pobjede", nešto čime bi mogao pokazati da osigurava stabilnost u svijetu, a ne samo da je remeti - ovo su neke od glavnih stručnih teza koje se posljednjih dana mogu pronaći u medijima kao odgovor na majku svih pitanja - što će Trump isposlovati u Kini, što će Kina dobiti od Trumpa i hoće li Tajvan nakon svega odahnuti ili će tek tada imati razloga za brigu?
Definiranje nove faze odnosa
Nema sumnje da će ovotjedni susret dvojice čelnika u Pekingu biti veličanstveni događaj. Trump i Xi najprije će održati samit u Velikoj dvorani naroda, zatim obići UNESCO-ov Hram neba, večerati na državnoj večeri te zajedno popiti čaj i ručati. Trumpu će se pridružiti izvršni direktori, uključujući Elona Muska iz Tesle i Tima Cooka iz Applea, iako je poslovna delegacija manja nego kada je Trump posljednji put posjetio Peking 2017.
Trump je u ponedjeljak najavio da će sa Xijem razgovarati o prodaji oružja Tajvanu i slučaju zatvorenog medijskog tajkuna Jimmyja Laija. Obitelji dvojice Amerikanaca zatvorenih u Kini više od desetljeća također pozivaju Trumpa da zatraži njihovo oslobađanje. "Godinama su nas iskorištavali naši prethodni predsjednici, a sada nam ide odlično s Kinom", rekao je Trump. "Jako ga poštujem (Xi) i nadam se da će i on poštuje mene."
Ovaj samit dugo je očekivani susret dvojice čelnika. Priprema se barem od jeseni, a cilj mu je definirati novu fazu odnosa Kine i SAD-a, kaže za net.hr stručnjak za Kinu i povjesničar dr. sc. Zvonimir Stopić s Capital Normal Universityja (Peking), ZŠEM.
"Od početka, kad je Trump krenuo s onim visokim carinama, pa zabranama uvoza ovoga i onoga, kako je Kina reagirala - to su već bili pregovori i sad se čeka taj moment da se ta dva predsjednika sretnu i potpišu neke stvari pa da imaju politički modus operandi kako će dvije zemlje funkcionirati u narednom periodu", kaže Stopić.
Cijeli niz kompleksnih tema
Kina i SAD, kaže stručnjak, moraju komunicirati zbog naravi svojih ekonomija, goleme veličine obje zemlje, njihove moći i posebnih tema oko kojih se "natežu". Iran, Tajvan i Venezuela samo su neke od njih jer, u pitanju su složen odnos i složena priča koja nadilazi trgovinske teme. Ovo je, kaže Stopić, vrhunac duljeg perioda odmjeravanja snaga koji traje još od prvog Trumpovog mandata.
"To je jedna vrlo vrlo precizna igra - da li je to struja, električna vozila, čipovi, konkretni rijetki minerali, čipovi - jer to rezultira onime što danas gledamo, a to su nove tehnologije ratovanja, rakete, dronovi, radarska tehnologija, sateliti. To je ono što tim zemljama daje veliku prednost jednoj nad drugom. I onda robotika - Kina tu drži nekakav primat na industriju, proizvodnju i društveni standard. Fini je to balans: što spriječiti, kako spriječiti, a da to nema kontra efekt", nabraja Stopić.
Tu je i rasprava o novom pristupu prema nuklearnom oružju, tema u kojoj su do sada samo SAD i Rusija sudjelovale kao glavne. "Sad to više nije tako, Novi Start je istekao u veljači, sad praktički nema niti jednog sporazuma koji je na snazi po pitanju nuklearnog oružja i tu se sada traži način kako da, ne samo Rusija, nego i Kina i Indija i Pakistan i puno drugih zemalja, da se na neki način uključe", kaže Stopić.
Neoprezan, osim oko Tajvana
Tu su, naravno, i teme poput Irana i Tajvana, vrlo važne političke točke. A upravo u tom dijelu mnogi strahuju da bi Trump, poznat po svojoj nepredvidljivost i vrlo neuvijenim izjavama, mogao izgovoriti nešto što će kasnije biti vrlo teško povući ili demantirati, a što bi moglo imati ozbiljne posljedice, pogotovo na pitanje tajvanskog suvereniteta.
Najgore što bi se moglo dogoditi Tajvanu, kaže Stopić, bilo bi da američki predsjednik na bilo koji način da naslutiti da je distanciran od teme Tajvana. Ipak, nastavlja, Trump je svjestan ozbiljnosti ove teme i izjava oko Tajvana.
"Ukrajina i Tajvan nisu iste za Ameriku. Ukrajina je važna, Tajvan je važniji. Tajvan je nešto što konfrontira Sjedinjene Američke Države izravno s Kinom, odnosno može postati točka izravnog sukoba. Trump je prema Tajvanu bio uvijek vrlo oprezan. On ima svakakve izjave, ali oko Tajvana je uvijek vrlo vrlo oprezan", kaže Stopić.
Podsjeća na slučaj kada je bivši predsjednik Joe Biden u intervjuu, na pitanje hoće li Amerika braniti Tajvan, bez zadrške rekao da hoće. Ujedno je bio jedini američki predsjednik koji je to izjavio. Bijela kuća je odmah reagirala i navela da ne postoje nikakve obaveze i potpisani ugovori po tom pitanju. Kina je munjevito odgovorila pokretanjem specifičnih vojnih vježbi.
'Igra nije prestala'
"Trumpa su istu stvar pitali na televiziji krajem prošle godine i on je rekao: 'Ako se to dogodi, vidjet ćete što će biti.' To nije loša izjava. On je puno svjesniji tajvanskog problema. Sjedinjene Američke Države nisu pružile u ovom diplomatskom smislu neku veliku ruku Tajvanu niti za Trumpovog prvog mandata niti sad za vrijeme drugog. Na ljeto je bila dogovorena velika prodaja opreme Tajvanu, nekih 400 milijuna dolara, i to je Trump prekinuo. Kinezi su to shvatili pozitivno. Da bi negdje krajem prošle godine Trump odobrio Tajvanu 11 milijardi dolara vojne opreme - najveći paket ikad do sad obnovljeni odobren od strane Sjedinjenih Američkih Država. Znači, igra nije prestala", kaže Stopić.
U diplomatskom smislu, Tajvan je i dobra pregovaračka karta kojom se može značajno utjecati na Kinu, možda je čak i natjerati da se više fokusira na željene teme. Stopić kaže, ne bi ga čudilo da je Trump paket vojne pomoći Tajvanu odobrio u vrijeme kada se pripremao prvi sastanak između njega i Xija.
"To je isto dio pregovora. Taj paket se može i smanjiti. Trump to radi, tako je u biznis svijetu - on stavlja karte na stol maksimalno koliko može, tako da kad dođu pregovori ima više stvari za kompromis, a naravno, ono što hoće skinut s te strane su rijetki minerali jer Kina kontrolira između 80-90 posto, a to treba za robotiku za dronove, za rakete, radare, čipove, za sve. Tako da je ovaj njihov sastanak silno važan, da nađu dobar način komunikacije, da se može ući u novu etapu odnosa koja, naravno, može biti svakakva", kaže Stopić.
Predsjednik s Kinom u fokusu
Prva faza kinesko-američkih odnosa, započeta u vrijeme Trumpova prvog mandata, izazvala je pravu zbrku. Otvoreno je puno tema, puno se toga stavilo na stol, zemlje su testirale jedna drugu. Cilj pregovora nije samo druga etapa, kaže Stopić, već je ovo također prilika da svaka strana pokuša ostvariti nekakvu prednost ili nagovoriti drugu stranu na nešto. Međutim, neosporno je da je u pitanju susret na koji je Kina dugo čekala.
"Trump je otvorio s Kinom teme koje su Americi prioritet, a Kina reagira na to. Trump je inicijator svega u ovoj priči s Kinom. Prije su ti odnosi stvarno bili zanemareni, čak u nekim segmentima i zapušteni, i to dugo vremena. Trump je tijekom svoje kampanje tijekom prvog mandata non-stop pričao o Kini kao zemlji koja će dominirati. On je taj koji je stavio tu kartu na stol i on se u vanjskoj politici primarno bavi Kinom i to je konstantna", kaže Stopić.
Otmica Madura, bombardiranje militanata u Nigeriji, napad na Iran - sve su to teme koje vrlo neuvijeno adresiraju Kinu i njezine interese. "Sve to ima neku komponentu i sad smo došli do vrhunca u kojem će se nešto nešto napokon ispregovarati, ne da bi se skroz riješilo - jer je to nemoguće - nego da bi ušli u novu etapu koju ćemo onda gledati, s novim postavkama", zaključuje stručnjak.
