Američki predsjednik Donald Trump predstavio je u Bijeloj kući plan s 20 točaka kojim, kako tvrdi, želi okončati rat u Gazi. Nazvao ga je “jednim od najvećih dana u povijesti čovječanstva” i mogućim putom prema “vječnom miru na Bliskom istoku”.
Plan je uslijedio nakon sastanka s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom. Iako su Trumpove izjave bile dramatične, analitičari ocjenjuju da je riječ o važnom diplomatskom iskoraku Washingtona, no s nizom prepreka koje bi mogle zakočiti njegovu provedbu.
Pristanak Izraela i otpor Hamasa
Prema američkom prijedlogu, izraelski premijer pod sve većim je pritiskom da prihvati dogovor. No ključ ostaje isti: hoće li i izraelska i palestinska strana procijeniti da im je kraj sukoba korisniji od nastavka borbi.
Reakcija Hamasa još nije do kraja poznata. Jedan njihov dužnosnik izjavio je za BBC da plan “ne brani palestinske interese” te da ga pokret neće prihvatiti ako ne uključi potpuno izraelsko povlačenje iz Gaze. Netanyahu je pak, stojeći uz Trumpa, poručio da Izrael podržava osnovne smjernice, dok su pojedini članovi njegove desničarske koalicije već izrazili protivljenje.
Okvir za pregovore
Trumpov dokument više nalikuje platformi za pregovore nego konačnom mirovnom sporazumu. Ponuđeni su opći principi, ali bez jasnih odgovora na pitanja o povlačenju izraelske vojske, oslobađanju talaca ili upravljanju Gazom nakon rata. Upravo ta nejasnoća mogla bi zakočiti napredak.
Među predloženim mjerama su:
- prekid borbi i djelomično povlačenje izraelskih snaga,
- razmjena talaca i zatvorenika,
- osnivanje privremene tehničke uprave pod nadzorom međunarodnog “Odbora za mir” kojim bi predsjedao Trump, a u kojem bi sudjelovao i Tony Blair,
- amnestija za pripadnike Hamasa koji se odreknu oružja, dok bi ostali bili prognani,
- raspoređivanje međunarodnih stabilizacijskih snaga u Gazi.
Palestinska državnost spominje se uvjetno, kao mogućnost u budućnosti, uz reformu Palestinske samouprave.
Arapske i europske reakcije
Za arapske zemlje plan ima značaj jer se u njemu napušta raniji prijedlog prisilnog preseljenja Palestinaca te se barem nominalno spominje državnost. Izrael, s druge strane, inzistira na razoružanju Hamasa i demilitarizaciji Gaze, a Netanyahu tvrdi da su ti ciljevi u skladu s planom.
Europske i arapske diplomacije, uključujući Francusku i Saudijsku Arabiju, već mjesecima nastoje obnoviti pregovore. Izraelske vojne akcije i dalje izazivaju osude, a Netanyahu se suočava i s nalogom Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine.
Neizvjesna budućnost
U trenutku dok se američki prijedlog objavljivao, izraelska vojska pojačala je ofenzivu u Gazi, a Hamasov zapovjednik Ez al-Din al-Haddad mobilizirao je tisuće boraca za, kako je rečeno, “konačnu odlučujuću bitku”.
Analitičari upozoravaju da će i u najboljem slučaju biti potrebni mjeseci intenzivnih pregovora da bi ponuđeni okvir prerastao u konkretan plan.
