Američki predsjednik Donald Trump želi da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland. Problem je u tome što Grenland već pripada Danskoj, a većina stanovnika tog arktičkog teritorija ne želi postati dio SAD-a.
Ideja da američka vojska uleti u glavni grad Nuuk i preuzme kontrolu zvuči nevjerojatno, iako je vojni napad na glavni grad Venezuele, Caracas, čini se, potaknuo sve strane da ozbiljnije razmisle o tome što su Sjedinjene Države sposobne učiniti. Ipak, postoji jasan put kojim bi se takav scenarij mogao ostvariti, a Trump se, prema svemu sudeći, njime već djelomično kreće, piše Politico.
Europljane posebno zabrinjava činjenica da ta strategija uvelike podsjeća na ekspanzionistički model Vladimira Putina. Politico je razgovarao s devet dužnosnika EU-a, upućenih izvora iz NATO-a, obrambenih stručnjaka i diplomata kako bi razradio moguće scenarije američkog preuzimanja mineralima bogatog i strateški iznimno važnog arktičkog otoka. “Moglo bi biti dovoljno pet helikoptera. Ne bi mu trebalo mnogo vojnika. Ne bi mogli učiniti ništa”, rekao je jedan danski političar koji je zatražio anonimnost kako bi mogao govoriti otvoreno.
Strani utjecaj
Prvi korak, nastojanje da se ojača pokret za neovisnost Grenlanda, već se provodi u praksi. Gotovo odmah nakon stupanja na dužnost Trumpova administracija počela je javno poticati ideju grenlandske neovisnosti, iako je riječ o poluautonomnom teritoriju unutar Kraljevine Danske. U slučaju osamostaljenja Grenland bi mogao samostalno sklapati sporazume sa Sjedinjenim Državama, dok je u sadašnjem ustrojstvu za takve odluke potrebna suglasnost Kopenhagena.
Put prema neovisnosti uključivao bi referendum, nakon kojega bi slijedili pregovori o razdruživanju, koje moraju potvrditi i vlasti u Nuuku i danska vlada. Prema anketi provedenoj 2025. godine, 56 posto stanovnika Grenlanda izjavilo je da bi na referendumu glasalo za neovisnost, dok se 28 posto tome protivi.
Danski mediji izvijestili su da su Amerikanci povezani s Trumpom na Grenlandu provodili prikrivene političke aktivnosti, a Danska sigurnosno-obavještajna služba PET upozorila je da je teritorij izložen različitim oblicima stranog utjecaja.
Online strategija
Felix Kartte, stručnjak za digitalne politike koji je savjetovao institucije i vlade EU-a, usporedio je te metode s ruskim utjecajnim operacijama u Moldaviji, Rumunjskoj i Ukrajini. “Rusija kombinira offline i online taktike. Na terenu surađuje s istomišljenicima poput ekstremističkih stranaka, mreža dijaspore ili proruskih oligarha”, rekao je.
Istodobno se grade velike mreže lažnih profila i pseudo-medija kako bi se te aktivnosti pojačale na internetu i kako bi se promovirali odabrani kandidati ili stavovi. Cilj često nije uvjeriti birače da je proruska opcija bolja, nego stvoriti dojam da je veća, glasnija i popularnija nego što jest.
Stephen Miller, Trumpov zamjenik šefa kabineta, izjavio je za CNN da “nitko neće ratovati protiv SAD-a zbog budućnosti Grenlanda”. Prošlog mjeseca Trump je imenovao posebnog izaslanika za Grenland, guvernera Louisiane Jeffa Landryja. Tom je prilikom poručio da mu je cilj “učiniti Grenland dijelom Sjedinjenih Država”.
Pokretanje referenduma
Američki potpredsjednik JD Vance, koji je u ožujku posjetio Grenland, izjavio je da će “narod Grenlanda imati pravo na samoodređenje”. Dodao je da se SAD nada da će Grenlanđani “odabrati partnerstvo sa Sjedinjenim Državama, jer smo mi jedina zemlja na svijetu koja će poštovati njihov suverenitet i njihovu sigurnost”.
Drugi američki korak bio bi ponuditi Grenlandu primamljiv sporazum. Ako napori za ubrzavanje referenduma o neovisnosti uspiju, a stanovnici Grenlanda izglasaju izlazak iz Danske, sljedeći bi korak bio dovođenje teritorija pod američki utjecaj.
Jedna od mogućnosti jest uključivanje Grenlanda u sastav SAD-a kao nove savezne države, ideja s kojom su se ljudi bliski predsjedniku više puta poigravali. Danska premijerka Mette Frederiksen bila je u ponedjeljak prisiljena javno poručiti da “Sjedinjene Države nemaju pravo anektirati Grenland”, nakon što je Katie Miller, supruga Stephena Millera, na društvenim mrežama objavila kartu Grenlanda prekrivenu američkom zastavom i riječju “USKORO”.
Poseban sporazum
Izravna zamjena Danske Sjedinjenim Državama neprihvatljiva je većini stanovništva. Ista anketa pokazala je da se 85 posto Grenlanđana protivi tome da teritorij postane dio SAD-a, a ni članovi pokreta za neovisnost skloni Trumpu nisu oduševljeni tom idejom. Ipak, postoje i druge opcije.
Još od prošlog svibnja kruže izvješća da Trumpova administracija želi da Grenland potpiše Sporazum o slobodnom pridruživanju, kakav SAD već ima s Mikronezijom, Maršalovim Otocima i Palauom. Tim sporazumima SAD osigurava ključne usluge, zaštitu i slobodnu trgovinu, dok zauzvrat dobiva neograničen vojni pristup teritoriju tih država. Ta se ideja ponovno pojavila ovoga tjedna.
Kuno Fencker, oporbeni zastupnik s Grenlanda koji se zalaže za neovisnost, a koji je sudjelovao na Trumpovoj inauguraciji i prošle se godine sastao s republikanskim kongresnikom Andyjem Oglesom, rekao je da Amerikancima pokušava objasniti kako Grenland “ne želi biti poput Portorika ili bilo kojeg drugog teritorija Sjedinjenih Država”. Dodao je da su Sporazum o slobodnom pridruživanju, bilateralni ugovori ili neki drugi, zasad nezamislivi modeli, opcije o kojima Grenlanđani mogu odlučivati na referendumu.
Nema koristi za Grenlanđane?
U usporedbi s postojećim odnosom s Kopenhagenom, smatra da se stvari “mogu samo poboljšati”. Osvrćući se na Trumpovu tvrdnju da SAD ima “potrebu” za Grenlandom, Fencker je rekao da Danska nikada nije govorila da joj je Grenland potreban, već ga je opisivala kao trošak i poručivala da bi se povukla ako Grenland postane neovisan. “To je mnogo pozitivnija poruka od bilo koje koju smo ikada čuli iz Danske”, rekao je.
No Thomas Crosbie, izvanredni profesor vojnih operacija na danskom vojnom učilištu Forsvarsakademiet, upozorio je da je malo vjerojatno da bi Grenland u pregovorima s Trumpom prošao dobro. “Trump se kao pregovarač pokazao kao netko tko nameće svoju volju, ima dugogodišnji obrazac kršenja dogovora i nepoštivanja obveza, kako u privatnom tako i u javnom životu, te iskorištavanja ljudi oko sebe. Iskreno, ne vidim nikakvu stvarnu korist za Grenlanđane, osim možda kratkotrajnog porasta samopouzdanja”, rekao je.
Treći korak za SAD bio bi pridobiti Europu. Europa, a osobito saveznici Danske unutar EU-a, snažno bi se usprotivili svakom pokušaju izdvajanja Grenlanda iz sastava Danske. No američka administracija ima adut: Ukrajinu. Kako mirovni pregovori napreduju, Kijev inzistira na tome da svaki dogovor s Vladimirom Putinom mora uključivati ozbiljna i dugoročna američka sigurnosna jamstva.
Ukrajina kao as u rukavu
Sjedinjene Države oklijevaju s takvim obvezama, a Kijev je ionako skeptičan, s obzirom na to da su prethodna jamstva Rusije i Zapada ostala bez stvarnog učinka. Jedan europski diplomat iznio je mogući scenarij u kojem bi se sklopio paket sigurnost za sigurnost, prema kojem bi Europa dobila čvršća američka jamstva za Ukrajinu u zamjenu za proširenu ulogu SAD-a na Grenlandu.
Takav bi dogovor bio teško prihvatljiv, ali možda manje bolan od alternative: naljutiti Trumpa, koji bi mogao uzvratiti sankcijama, povlačenjem iz mirovnih pregovora ili otvorenom potporom Putinu u pregovorima s Ukrajinom. No, što ako Grenland ili Danska, čija je suglasnost potrebna za odcjepljenje, odbiju Trumpove planove? To bi značilo da na red dolazi četvrti i završni korak: vojna invazija. Američko vojno preuzimanje moglo bi se provesti bez većih poteškoća.
Crosbie smatra da Trumpovi savjetnici predsjedniku iznose više mogućih scenarija. “Najopasniji bi bio scenarij u kojem bi SAD brzom vojnom akcijom stvorio svršen čin i potom jednostrano proglasio Grenland američkim teritorijem. Američka vojska ima kapacitete za brzo iskrcavanje znatnih snaga na Grenland, zračnim ili pomorskim putem, nakon čega bi se činjenice na terenu proglasile dovršenima”, rekao je Crosbie.
Stotine vojnika već na Grenlandu
Prema Lin Mortensgaard, istraživačici instituta Dansk Institut for Internationale Studier i stručnjakinji za sigurnost Grenlanda, SAD već ima oko 500 vojnika u bazi Pituffik na sjeveru otoka te nešto manje od deset zaposlenika konzulata u Nuuku. Uz to, svake se godine tijekom arktičkog ljeta raspoređuje oko 100 pripadnika Nacionalne garde iz New Yorka radi potpore istraživačkim misijama.
Grenland, s druge strane, ima vrlo ograničene obrambene kapacitete. Stanovništvo nema teritorijalnu vojsku, dok dansko arktičko zapovjedništvo u glavnom gradu raspolaže zastarjelim i skromnim sredstvima. Ako bi Trump mobilizirao postojeću američku prisutnost ili uputio specijalne postrojbe, SAD bi mogao preuzeti kontrolu nad Nuukom “za pola sata ili manje”, rekla je Mortensgaard.
“Trump kaže da će nešto učiniti i onda to učini. Da ste jedan od 60 tisuća ljudi na Grenlandu, bili biste jako zabrinuti”, rekla je danska zastupnica u Europskom parlamentu Stine Bosse. Svaki upad ne bi imao pravnu osnovu prema američkom i međunarodnom pravu, rekao je Romain Chuffart, čelnik washingtonskog think tanka Arctic Institute. Svaka okupacija dulja od 60 dana zahtijevala bi i odobrenje američkog Kongresa.
Invazija je kraj NATO-a
Invazija bi, dodao je, značila kraj NATO-a i ozbiljno bi ugrozila savez koji su Sjedinjene Države same pomogle stvoriti. Osim toga, gubitak povjerenja ključnih saveznika mogao bi dovesti do smanjenja razmjene obavještajnih podataka i ograničavanja pristupa američkih snaga bazama u Europi, upozorio je Ben Hodges, bivši zapovjednik američkih snaga u Europi. “Oboje bi bilo izrazito štetno za sigurnost SAD-a”, rekao je Hodges.
NATO bi ostao paraliziran jer vojne odluke zahtijevaju jednoglasnost, a SAD je ključna članica saveza. Ipak, europske zemlje mogle bi rasporediti snage na Grenland kroz druge mehanizme, poput britansko-skandinavskih združenih ekspedicijskih snaga ili nordijske obrambene suradnje, rekao je Ed Arnold iz think tanka Royal United Services Institute.
Za sada saveznici u NATO-u zadržavaju miran ton. “Još smo daleko od takvog scenarija. Bit će teških pregovora, ali ne mislim da smo blizu neprijateljskog preuzimanja”, rekao je jedan visokopozicionirani diplomat za Politico.
