Nova znanstvena istraživanja pokazuju da je virus koji uzrokuje covid-19 puno zarazniji, da stvara slabiji imunitet kod ljudi koji su ga preboljeli te da je manje podložan promjenama godišnjih doba nego što se do sada mislilo.
Kako su već više puta pisali na Indexu, zarazna bolest nije opasna samo ako je jako smrtonosna. Naprotiv, neke pandemije s najvećim brojem žrtava u svijetu uzrokovali su virusi koji nisu spadali u kategoriju najubojitijih.
Poznati primjer su ospice čiji letalitet (CFR) nije osobito visok - kreće se negdje od 0,05% u razvijenim zemljama do oko 6% u nerazvijenijim, siromašnim. No prije uvođenja cijepljenja ospice su u svijetu u epidemijama koje su se javljale svakih nekoliko godina odnosile oko 2,6 milijuna života. Jedan od razloga je to što su iznimno zarazne.
S druge strane spektra nalazi se ebola, koja je vrlo smrtonosna, ali nije jako zarazna i vrlo jasno pokazuje simptome tako da se njezino širenje može relativno lako pratiti i suzbijati. Ona nikada nije uzrokovala epidemije velikih razmjera. Najveća zabilježena proširila se od 2014. do 2016. u 10-ak zemalja u kojima je odnijela 11.325 života.
Svojstva bolesti određuju prioritete u odgovorima javnog zdravstva
Dakle, koliko je neka zarazna bolest opasna, ovisit će o brojnim faktorima, uključujući smrtnost i zaraznost, a prioriteti zdravstvenih politika definirat će se u skladu sa sljedećim ključnim čimbenicima:
A) Koliko ljudi je zahvaćeno ili može biti zahvaćeno bolešću
B) Koje su posljedice bolesti, što podrazumijeva smrtnost, invaliditet, patnju bolesnika, posljedice za obitelji, ekonomske posljedice (bolovanja, troškovi liječenja i sl.), društvene posljedice (pravednost, stigmatizacija i sl.) itd.
C) Koliko se lako možemo zaštititi od bolesti (primjerice, imamo li lijekove i cjepiva ili ne).
Uobičajeno se zdravstvene politike u tom kontekstu ravnaju jednostavnom, ali korisnom formulom:
Prioritet = A x B x C
Dakle, u odgovorima sustava treba balansirano voditi računa o tri navedena čimbenika kako bi ishod bio najpovoljniji.
SARS-CoV-2 je mnogo zarazniji nego što se mislilo
Dosadašnje studije pokazivale su da je covid-19 relativno zarazna bolest. Njezin bazni broj reprodukcije R0, koji govori koliko će ljudi u prosjeku zaraziti jedna bolesna osoba, bio je procijenjen na oko 2,5.
Međutim, jedno novo istraživanje s kojim je jučer izašao američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) pokazalo je da je SARS-CoV-2 mnogo zarazniji, odnosno da je njegov R0 = 5,7. To znači da jedna osoba za trajanja bolesti u prosjeku zarazi gotovo šestero ljudi. Jedan od faktora koji su se promijenili od prvih studija jest trajanje inkubacije. Naime, pokazalo se da ona traje značajno manje nego što se u početku mislilo, što ostavlja više vremena za širenje virusa. Drugi je procjena udjela ljudi koji su zaraženi, ali nisu identificirani; koji su prošli ispod radara.
Za usporedbu, najzaraznija poznata bolest su ospice koje imaju R0 = 15 – 18. R0 sezonske gripe je u prosjeku oko 1,4, a španjolske gripe, koja je 1918. i 1919. odnijela između 50 i 100 milijuna života i smatra se najubojitijom pandemijom novijeg doba, procijenjen je na 1,4 do 2,8.
Zaraznost bolesti može se smanjivati na različite načine, među ostalim mjerama izolacije, prirodnim prebolijevanjem i cijepljenjem. Kada je populacija procijepljena ili je stekla imunitet, više ne govorimo o R0, već o - Re ili Rt ili ???.
Kada se R0 smanji na manje od 1, što znači da jedna bolesna osoba tijekom trajanja bolesti u prosjeku uspijeva zaraziti manje od jedne zdrave osobe, zaraza jenjava i prestaje se širiti. Budući da je R0 novog koronavirusa značajno veći nego što se mislilo, jasno je da će i mjere za njegovo suzbijanje morati biti rigoroznije. Među ostalim, jasno je da će biti teže postići kolektivni imunitet koji se računa po formuli:
Kolektivni imunitet = R0 – 1/ R0
Ako je R0 za covid-19 uistinu 5,7, iz formule proizlazi da će oko 80% populacije trebati preboljeti bolest i razviti imunitet ili biti procijepljeno kako bismo imali kolektivnu zaštitu. Ovo drugo će vjerojatno biti teško ostvariti, osobito ako će virus brzo mutirati ili ako cjepiva neće biti jako učinkovita. Nove studije, o kojima će biti riječi u narednom poglavlju, dovode u pitanje čak i zaštitu prebolijevanjem, javlja Index.
Više pročitajte OVDJE.
