Građani Kosova u nedjelju ponovno izlaze na birališta na prijevremenim parlamentarnim izborima, trećima u posljednjih godinu i pol dana. Novi izborni ciklus raspisan je nakon što političke stranke nisu uspjele postići dogovor koji bi omogućio izlazak zemlje iz dugotrajne institucionalne blokade.
Tijekom protekle godine Kosovo se suočavalo s ozbiljnom političkom krizom. Parlament nije uspio osigurati potrebnu većinu za izbor svog predsjednika, a potom ni za izbor predsjednika države, zbog čega je funkcioniranje državnih institucija bilo znatno otežano.
Prema procjenama političkih analitičara, najviše izgleda za pobjedu ponovno ima pokret Samoopredjeljenje na čelu s premijerom Albinom Kurtijem. Ipak, očekuje se da će nakon izbora biti prisiljen tražiti potporu drugih političkih opcija kako bi osigurao potrebnu dvotrećinsku većinu za izbor novog šefa države.
Na prethodnim izborima održanima u prosincu Samoopredjeljenje je osvojilo nešto više od polovice glasova birača, čime je dodatno učvrstilo svoju poziciju u odnosu na izbore održane početkom 2025. godine. Unatoč tome, stranka nije uspjela okupiti dovoljan broj zastupnika za dogovor oko predsjedničkog kandidata, što je dovelo do raspuštanja parlamenta i raspisivanja novih izbora.
Otkako je preuzeo vlast 2021. godine, Kurti zagovara politiku koja kombinira socijalne mjere i snažniji naglasak na nacionalnim pitanjima. Njegova stranka, kao i većina političkih aktera na Kosovu, podržava euroatlantski smjer zemlje, ali istodobno odbacuje dodatne ustupke Srbiji u procesu normalizacije odnosa.
Za 120 mjesta u kosovskom parlamentu natječe se više od 900 kandidata iz 17 političkih stranaka i triju koalicija. Pravo glasa ima oko 2,1 milijun birača, što je više od ukupnog broja stanovnika evidentiranih u zemlji. Takva razlika rezultat je velikog broja građana koji žive u inozemstvu, ponajviše u zemljama zapadne Europe, a koji tradicionalno sudjeluju na izborima i često daju potporu Kurtijevoj političkoj opciji.
