Zagreb prednjači s 10 milijardi 600 milijuna eura depozita građana, na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija s 4,6 milijardi, slijede Primorsko-goranska i Istarska županija. Najmanja je štednja kućanstava u Virovitičko-podravskoj županiji - samo 315 milijuna eura.
No kada se podaci pogledaju po broju stanovnika, situacija je nešto drukčija.
U vodstvu je Istra s oko 15 tisuća eura ušteđevine po stanovniku, a slijede je Zagreb, Primorsko-goranska te Dubrovačko-neretvanska županija, s malo više od 13 tisuća eura, piše HRT.
Najmanje štednje po stanovniku, manje od 4 i pol tisuće eura, imaju u Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Štednja građana raste u gotovo svim krajevima Hrvatske.
Stanovnici glavnog i ekonomski najjačeg grada prednjače, no dobre turističke sezone itekako podebljavaju štedne račune na Jadranu.
- 42 posto štednje otpada na jadransku Hrvatsku, što će reći da je turizam glavni generator. Biti u cijeloj priči je da je turizam kao aktivnost prva u od naših gospodarskih aktivnosti koja omogućuje širem sloju građanstva da formira kapital, naglašava Goran Šaravanja, glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore.
Najveći dio imovine građana otpada na štedne depozite, nekretnine, narodne obveznice
Najveći dio imovine građana otpada na štedne depozite, nekretnine ali i ove godine vrlo zanimljive - narodne obveznice. Ne treba, kažu u Hanfi, zaboraviti ni 20 milijardi eura mirovinske štednje građana.
- Što se tiče investicijskih fondova, tu vidimo veliki oprez hrvatskih građana, Trenutno je oko 2 milijarde eura u investicijskim fondovima, međutim treba reći da su investicijski fondovi ove godine imali jako dobar rezultat svog rada, u prvih 9 mjeseci ove godine rast dioničkih fondova je bio 16 posto, istaknuo je Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća HANFA-e.
Nakon dugog razdoblja nultih kamatnih stopa na štednju u bankama, nedavno je započeo njihov rast na jedan, dva, a ponegdje i 3 posto. No upravo sada, Europska središnja banka prekida trend povećanja ključnih kamatnih stopa.
- Sada je teško reći hoće li zaustavljanje povećanja ključnih kamatnih stopa zaustaviti i daljnje povećanje, naprimjer, rasta kamatnih stopa na depozite koji su do sada vrlo blago rasle i tek smo u posljednjih nekoliko mjeseci vidjeli da su banke aktivnije počele nuditi više kamatne stope, govori Maja Bukovšak, direktorica Direkcije za makrobonitetnu politiku i financijsku stabilnost HNB-a.
Iako svatko štedi onoliko koliko može, ovisno o prihodima, važna je i edukacija i navika štednje, kažu financijski stručnjaci. Prema nekim istraživanjima, u prosjeku mjesečno na stranu odvajamo po 73 eura. Manje je to nego u drugim zemljama, ali ipak više nego lani i to za tri eura mjesečno.
