Najgore tek dolazi na jesen, poručeno je sa sjednice Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK. Stoga članice Udruženja traže, između ostalog, produženje državnih mjera pomoći za plaće radnicima, nastavak naplate PDV po naplati računa i snažnije uključivanje domaćih proizvođača u javne nabave.

-Vlada je prihvatila neke sugestije tekstilnog sektora, ali naš interes nije bio samo partikularni, već na razini cjelokupnog realnog sektora jer smo de facto svi u problemu, ili ćemo tek biti. Nismo uspjeli provesti snažnije poticanje domaće proizvodnje naše branše pa stoga tražimo da nas se u novom paketu mjera tretira na sličan način kao i poljoprivredno-prehrambeni sektor gdje je donesena odluka da se 60 posto javnih nabava iz sektora nabavlja iz domaće proizvodnje. Mi želimo i da se uvozni tekstil u javnim nabavama supstituira s domaćim tamo gdje je to moguće- istaknuo je Davor Sabolić, direktor Čateksa i predsjednik Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK.

Naglasio je da situacija tržištu nije normalna i da je pandemija imala jako velik negativan utjecaj na tekstilnu industriju, dijelom i zato jer su je tvrtke iz sektora dočekale nespremne pa je samo potencirala probleme s kojima su se već borili.

Raspravljalo se što očekuje branšu nakon prestanka vladinih mjera za pomoć, i to u vrijeme ljeta, kad se tržište i inače usporava. U svemu sigurno neće pomoći ni izbori zbog kojih institucije neće moći funkcionirati kako treba pa tako ni nastaviti financijsku pomoć tvrtkama, zato iz Udruženja poručuju da je ova godina za njih gotova i da se moraju okrenuti idućoj. Zaključeno je kako trebaju napraviti analiza sektora, da se vidi tko i koliko može proizvoditi, a onda nastupati prema državi kako bi jačali sudjelovanje domaće proizvodnje u sustavu javne nabave.

-Jedan od većih problema branše je naplata potraživanja, a to je na primjeru svoje tvrtke oslikao Robert Črnjević, direktor Meditexa, tvrtke koja se bavi proizvodnjom jednokratne zaštitne opreme, prvenstveno za bolnice. „Nama su glavna konkurencija Kinezi od kojih smo u nekim proizvodima skuplji i do tri puta. Oni koji drže do kvalitete su spremni platiti našu robu. U ovoj krizi nam je promet rastao do 50 posto pa nismo ni pomišljali koristiti mjere Vlade. Problem je što nam bolnice plaćaju u prosjeku tek za devet mjeseci, a mi smo samo u travnju platili milijune PDV-a. Pribojavamo se što nas čeka na jesen i hoćemo li se uspjeti naplatiti. Kroz HGK već godinama radimo na tome da se javna nabava više okrene domaćim proizvođačima, koliko to zakoni EU-a dopuštaju- naglasio je Črnjević.

Iz Udruženja traže samo da se poštuju zakonski rokovi plaćanja, a na to je pozvao i direktor Jadran tvornice čarapa Vinko Barišić.

-Svi moraju plaćati svoje račina, a država u tome šteka i još nam naplaćuje PDV, kamate i blokira nas. Mi se moramo okrenuti hrvatskoj proizvodnji, osvijestiti to u institucijama i prestati se skrivati iza propisa EU-a. Moja tvrtka ima svjetski konkurentan proizvod, jeftiniji od stranog, ali i dalje ne prolazimo na javnim nabavama jer naše medicinske ustanove očito preferiraju uvoz. To moramo mijenjati, svim silama- izjavio je Barišić

Član Uprave Kotke Krunoslav Cerovečki je kazao kako su oni pretežno izvoznici i ne mogu to supstituirati na domaćem tržištu.

-Zato trebamo i dalje gurati mjere pomoći države u nekakvom obliku. Prema prognozama ekonomista najgore nas tek čeka na jesen, zato bi trebali zakonski osigurati rad na skraćeno radno vrijeme i maksimalno pomoći zadržavanje radnika- smatra Cerovečki.

Predsjednik Uprave Galeba Josip Aračić je kazao kako planiraju da će ove godine doći na 35 posto realizacije od prošle godine.

-Moramo biti realni sa zahtjevima, ali i biti glasni. Konkretno, trebamo se fokusirati na PDV i oslobađanje doprinosa te ponovo otvoriti razgovore o bolovanju na teret države- rekao je Aračić.

Direktor tvrtke Trgo-leptir Milan Milesunić je izjavio kako su im skladišta puna, a novih narudžbi nema jer je turizam stao.

-Čekamo rasplet situacije. Mislim da sezonu možemo očekivati tek 2022. jer je ova propala, a za iduću će klijenti imati zalihe. Bojim se da nas na jesen čeka katastrofa- poručio je.

Tihomir Babić iz tvrtke Pounje je naglasio da će imati veliki udar na likvidnost.

-To nam je glavna briga i zato se nadamo se bar djelomičnom nastavku mjera- rekao je, a Slobodan Mihalj iz Hemco-a je dodao da tekstilci moraju postati vidljiviji  i jasnije komunicirati s nadležnim ministarstvima.

-Moramo uključiti razvojnu strategiju u naša promišljanja. Također, vezano uz Zakon o javnoj nabavi, želimo da se on provodi na način da se provjerava odnos ponuditelj – proizvođač ili ponduditelj – trgovac- poručio je.

Direktorica Odjeće iz Zagreba Jasminka Korotaj Zorić naglasila je kako je kriza pokazala da se trebamo vratiti industrijskoj proizvodnji jer je ona od strateške važnosti.

Iz Udruženja su pozdravili izmjenu Zakona o plaćanju novčane naknade za obveznike kvota za zapošljavanje osoba s invaliditetom prema kojoj je sektor tekstila konačno izuzet od te obveze, što će im olakšati daljnje poslovanje.



Komentiraj

Napišite komentar
Upišite svoje ime