Talijanski mediji danas opširno izvještavaju o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka u Hrvatskoj, temi koja je posljednjih mjeseci izazvala veliku pozornost u europskoj javnosti.
Prema pisanju talijanskih portala, Hrvatska je od ponedjeljka, 9. ožujka, službeno ponovno aktivirala obvezno služenje vojnog roka, a prvih 800 ročnika već je stiglo u tri vojarne u kojima će proći osnovnu vojnu obuku.
Riječ je o mladićima koji ove godine navršavaju 19 godina, a temeljna vojna obuka trajat će dva mjeseca. Nakon završetka obuke ročnici ulaze u pričuvu Hrvatske vojske, u kojoj mogu ostati do 55. godine života.
Podsjetimo, obvezni vojni rok u Hrvatskoj ukinut je 2008. godine, godinu dana prije ulaska zemlje u NATO. Vlada premijera Andreja Plenkovića odlučila ga je ponovno uvesti kako bi se ojačala nacionalna sigurnost u okolnostima sve izraženijih sigurnosnih izazova.
Ministar obrane Ivan Anušić ranije je istaknuo da se država mora prilagoditi novim prijetnjama, među kojima su hibridne prijetnje, kibernetički napadi i prirodne katastrofe, koji su, prema njegovim riječima, sve učestaliji, piše TGcom24.
Obuka traje dva mjeseca, žene mogu dobrovoljno
Program vojne obuke, koji je Hrvatski sabor usvojio u listopadu 2025. godine, predviđa dvomjesečnu temeljnu obuku za mladiće između 19 i 30 godina. Svake godine planira se obučiti oko 4000 ročnika.
Žene nisu obvezne služiti vojni rok, ali mogu sudjelovati na dobrovoljnoj osnovi.
Za vrijeme služenja vojnog roka ročnici će primati mjesečnu naknadu, navode talijanski mediji, koji ističu i da hrvatski Ustav jamči pravo na priziv savjesti.
Mladi koji se odluče na tu mogućnost mogu odabrati civilnu alternativu – tromjesečnu obuku u sustavu civilne zaštite ili četveromjesečni rad u lokalnim i regionalnim institucijama, ali bez novčane naknade. Prema podacima hrvatskog Ministarstva obrane, zasad je tek manji broj mladića odabrao jednu od tih opcija.
Talijanski mediji pritom napominju da Hrvatska nije jedina europska država koja ponovno razmatra ili uvodi slične mjere, jer se o jačanju vojnih kapaciteta posljednjih godina sve intenzivnije raspravlja u više zemalja Europe.
