Novi trend javlja se na društvenim mrežama u Italiji. Pod sloganom "Sami ćemo preživjeti", Talijani pale zastavu EU dok u pozadini svira talijanska himna.
A new trend is spreading on social media among Italians
Tekst se nastavlja nakon oglasa
— Under the slogan "We will save ourselves", Italians burn the flag of the EU while playing the Italian national anthem pic.twitter.com/zmFhm6TY7n
— 🇮🇪Just Another Sheep🇮🇪 (@offendedbyme) March 28, 2020
Kolateralna žrtva globalne pandemije novog koronavirusa mogla bi postati i Europska unija (EU). Zbog nedostatka solidarnosti među zemljama članicama tijekom krize sve se glasnije govori o raspadu. Slikovito rečeno, EU je u kritičnom stanju i ako ne dođe do odlučne akcije slijedi neizbježna smrt. Da EU prijeti raspad, slaže se i politolog i diplomat Damir Grubiša te kaže da se Europska unija, poput cijelog svijeta, nalazi u zdravstvenoj krizi, ali za razliku od ostalih, bori se i s egzistencijalnom krizom, najvećom do sada od svoga početka.
- Problem je naravno u solidarnosti koju svi očekuju od Europske unije, pogotovo ovih desetak ili 14 zemalja srednje i južne Europe, nasuprot zemljama sjeverne Europe, koje se, predvođene Njemačkom i Nizozemskom, odupiru izdavanju europskih obveznica, eurobondova - navodi za tportal Damir Grubiša.
Devet zemalja Europske unije, uključujući Italiju, Francusku i Španjolsku, zatražilo je u pismu upućenom predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu da se omogući izdavanje zajedničkih obveznica kojima bi se financirala potpora zdravstvenim sustavima u borbi protiv koronavirusa te pomoglo gospodarstvu. Riječ je o tzv. koronaobveznicama, za koje bi svi zajednički jamčili i koje bi onda omogućile jeftinije zaduživanje pojedinih članica za potrebe suočavanja s krizom.
Zapravo, kazuje Grubiša, radi se o pokušaju pokretanja sveopćeg plana obnove Europe nakon što mine pandemija. Poput nekog novog Marshallova plana koji je, između ostaloga, pokrenuo mehanizme zajedničkog odlučivanja u Europi četrdesetih godina prošlog stoljeća.
- Sada se očekuje od Europske unije da ostvari svoju osnovnu misiju, a to je solidarnost svih europskih zemalja - kaže Grubiša, danas predavač na Američkom sveučilištu u Rimu.
Međutim Njemačka i Nizozemska snažno se protive zajedničkim obveznicama.
- Razvijenije zemlje sa sjevera EU-a, koje se i inače opiru vapajima s juga, očito su izračunale da je njihov interes da te solidarnosti ne bude na toj razini. Nude se krediti i druge forme otkupa nacionalnih obveznica od Europske središnje banke (ESB), ali ne i izdavanje europskih obveznica, što bi bio najefikasniji i najbolji način za prevladavanje krize - objašnjava te ističe da je činjenica da bi europske obveznice značajno opteretile i uvjetno rečeno razvijene zemlje EU-a, ali to je jedini način da Europa ostvari svoju misiju solidarnosti i zapravo opstane.
Ako se to ne dogodi, vjeruje Grubiša, doći će do dubokog reza, nepovjerenja među članicama Europske unije koja će se naći na putu laganog ili čak ubrzanog gašenja, piše tportal.
Talijanski premijer Giuseppe Conte, čija zemlja ima najveći broj umrlih od koronavirusa u svijetu, pozvao je EU da 'ne čini tragične pogreške jer bi čitava europska građevina mogla izgubiti svoj smisao postojanja'. Istu zabrinutost dijeli francuski predsjednik Emmanuel Macron.
"Profitirat će ekstremna desnica"
Naposljetku se postavlja pitanje hoće li europsko nesnalaženje u koronakrizi ojačati protueuropske snage poput Mattea Salvinija u Italiji, ali i drugih sličnih političara širom Europe?
- Još uvijek smo u limbu, u purgatoriju, čistilištu jer Europska unija nije definitivno rekla ne, zahvaljujući pritiscima, ali ako nakon određenog vremena, u dva tjedna, ne dođe do pomaka, naravno da će to ojačati suverenističke, nacionalističke, ksenofobne i antieuropske snage u svim zemljama - smatra Grubiša.
To će značiti rast ne samo Salvinija, nego i Marine Le Pen u Francuskoj, stranke Vox u Španjolskoj i sličnih skupina.
- Ekstremna će desnica profitirati jer se oni stalno pozivaju na to da je Europa nadnacionalna tvorevina koja samo šteti punom razvoju nacionalnih ekonomija i politika u pojedinačnim zemljama - zaključuje Grubiša.
