Glavna skupština Ujedinjenih naroda je odabrala 2. travnja za obilježavanje Svjetskog dana svjesnosti o autizmu, čime želi skrenuti pozornosti javnosti diljem svijeta na sve veći problem ovoga složenog poremećaja koji se kod pojedinaca najčešće razvije u prve tri godine života i uglavnom traje do kraja života. Prema nizu istraživanja su osobe s autizmom i njihove obitelji posebice vulnerabilan dio populacije koji zahtjeva sustavna rješenja.
Autizam se danas definira kao organski razvojni defekt mozga koji se očituje teškoćama u društvenim interakcijama i komunikaciji te neuobičajenim ponašanjem. Svjetska je znanost, zahvaljujući pronalascima s područja genetike, neurologije i drugih znanosti mnogo toga spoznala o čimbenicima povezanim s autizmom, ali još nije u potpunosti razjasnila zbog čega nastaje navedeni spektar poremećaja.
U Hrvatskoj se podaci o osobama s poremećajima iz autističnog spektra prate u okviru Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom u kojem je zabilježeno 1.927 slučajeva, pri čemu je, u skladu s gore navedenom procjenom prevalencije, moguće očekivati i do 12.000 osoba s navedenim spektrom.
Autizam se vrlo široko manifestira. Dok se kod jednih vide teža oštećenja poput mentalne retardacije, izražene šutljivosti, ponavljajuće motorike poput lupkanja rukama ili ljuljanja; kod drugih s blažim oštećenjima može postojati aktivan no prepoznatljivo neobičan socijalan pristup, usko ograničeni interesi i opširno pedantna komunikacija. Autistični sindrom se zna dijeliti na laki, srednji i visoko funkcionalni autizam.
Ljudi s autizmom nemaju razvijene socijalne vještine i često im nedostaje intuicija ili osjećaj za druge ljude u svom okruženju. Suprotno uobičajenom razmišljanju, autistična djeca ne vole biti sama. Stvaranje i održavanje prijateljstava često se pokazalo kao problem, jer za njih je mjerilo kvaliteta prijateljstva, a kvantiteta prijateljstava; to je mjerilo njihove usamljenosti.
Djeca s autizmom obično nemaju molbe odnosno potraživanja i potrebu dijeljenja doživljaja ili iskustva, a češće su sklona jednostavnom ponavljanju tuđih riječi, što se zove eholalija, i suprotnom izgovaranju. Također su prisutne poteškoće u igrama imaginacije odnosno zamišljanja i razvijanju jezičnih simbola.
Mali dio osoba s ASD-om pokazuje neobične sposobnosti poput pamćenja trivijalnosti do iznimno rijetkih tzv. autističnih znanstvenika.
Dok se autizam smatra "novijim stanjem", otkriveno je da su mnoge značajne figure u povijesti bile na autističnom spektru. Iako su mnoga izvješća tehnički neuvjerljiva zbog nedostatka cjelovite povijesti, mnogi od njih imaju značajne dokaze koji barem ukazuju na osobu na autističnom spektru, piše Frontal.
- Thomas Jefferson je bio izuzetno stidljiv i izbjegavao je direktan kontakt očima. Imao je poteškoća kod istupanja u javnosti, što su tipični znaci autizma. Pisac "Deklaracije o nezavisnosti" imao je opsesiju da preuređuje svoj dom, nosio je papuče na sastanke i uvijek je imao pticu koja mu je sjedila na ramenu, vjerovatno da ga smiri.
- Charles Darwin je volio ostati sam kao dijete i izbjegavati direktan kontakt s ljudima, čak i kada je odrastao. Bio je plodan pisac i pisanje pisama je bio njegov glavni način komunikacije. Izbjegavao je da direktno komunicira sa ljudima. Njegova opsesija specifičnim temama, kao i stvarima, također izgleda da ukazuje da je “otac evolucije” imao autizam.
- Mozart je bio izuzetno aktivan i imao je izraze lica koje je stalno ponavljao. Iako on nije zazirao od socijalne interakcije, imao je poteškoća u obavljanju intelektualnog razgovora. Ekstremna osjetljivost na glasne zvukove, nenamjerni pokreti ruku i stopala, ponavljanje izgovorene riječi druge osobe ukazuju na to da je Mozart imao autizam.
- Albert Einstein je bilo teško da se socijalizira kao odrasla osoba. Bio je izuzetno inteligentan, ali njegove poteškoće u društvenim interakcijama i komunikaciji su prilično utjecale na školovanje i posao. Volio je svoju djecu, ali nije mogao podnijeti da ga oni dodiruju.
- Stanley Kubrick Neumorni perfekcionist, tražio je od glumaca da ponavaljaju scene i po stotinu puta da bi dobio upravo onakav rezultat kakav je želio. Njegove poteškoće i nemogućnosti da se slaže sa ljudima sa kojima je radio, ukazuju na to da je on možda bio autističan. Bio je fantastičan igrač šaha.
- Michelangelo je imao ograničene interese. Njegove socijalne i komunikacijske vještine su bile vrlo siromašne. Bio je opsjednut ponavljaju rutine, a njeno remećenje bi ga frustriralo. Bio je samotnjak koji je u potpunosti bio predat svom radu, bez želje da se uključuje u interakcije sa drugima.
- Daniel Edward "Dan" Aykroyd priznaje da je njegov autizam bio inspiracija za hit film “Ghostbusters”. Glumac poznat po “Blues Brothers show” kaže da je bio opsjednut duhovima i provođenjem zakona. On sa sobom uvijek nosio policijsku značku i bio je opsjednut lovcem na duhove, Hans Holzerom. Specifične opsesije su tipična karakteristika autizma i Aykroyd je pretvorio ovu opsesiju u jedan od njegovih najuspješnijih filmova.
Na popisu su još glumica Daryl Hannah, dizajner Pokémona Satoshi Tajiri, pjevačica Courtney Love..