Svjetski dan limfedema obilježava se 6.ožujka, a zahvaljujući Inicijativi ‘Život s limfedemom’ iz Splita, već treću godinu za redom obilježava se i u Hrvatskoj. Predstavnice Inicijative Ojdana Koharević i Ivanka Vlajkov-Perica, u apelu ‘Imamo limfedem, nemamo specijaliste, limfologe’ upozoravaju na teškoće pacijenata oboljelih od ove bolesti. Izmjene zakonskih akata i pravilnika za uvrštavanje limfologa u zdravstveni sustav RH, kao i izmjena pravilnika o pomagalima za oboljele od limfedema, nužni su preduvjeti za lakši život ovih pacijenata.
Limfedem je bolest usporenog limfnog sustava, manifestira se naglim oticanjem ekstremiteta, uglavnom nakon kirurškog zahvata, te drugih trauma, a rjeđe zbog genetskih uzroka.
- Iako bolest postoji, Hrvatska za razliku od drugih europskih država nema liječnika specijalista, limfologa jer limfedem liječe fizijatri, vaskularni kirurzi i dermatovenerolozi. Terapiju provode fizioterapeuti, no njih je znatno manje od potreba zbog čega se stvaraju duge lista čekanja te pacijenti ostaju bez terapije koja život znači - navode Ojdana Koharević i Ivanka Vlajkov-Perica.
Kako kažu, sve to događa se u našoj državi, jednoj od članica EU, ali uvjeti liječenja oboljelih od limfedema daleko su od europskih i svjetskih standarda
Limfedem nije smrtonosna bolest, no nije izlječiv, a ako se ne provodi odgovarajuća terapija može imati teške, po život opasne posljedice, Posebno su ugroženi onkološki bolesnici kojima se bolest javlja nakon kirurških zahvata i uklanjanja limfnih čvorova kod karcinoma dojke, a preduge liste čekanja na terapiju limfne drenaže usporava im ionako težak oporavak od zloćudnih bolesti. Život s limfedemom dodatno je, u zadnje dvije godine, otežala pandemija korona virusa, liječnici i fizioterapeuti brinuli su o pacijentima u Covid odjelima, zbog čega su pretrpane liste čekanja na terapiju znatno produžene, a pacijenti su prisiljeni plaćati preskupe terapije u privatnim ordinacijama. Primjerice, za intenzivnih mjesec dana kompletne dekongestivne terapije koja uključuje limfnu drenažu i bandažu, pacijenti moraju izdvojiti i do vrtoglavih 7 tisuća kuna. U ove troškove nisu uračunati i troškovi za kompresivnu odjeću, čarape, zavoje, losione za kožu, jer dio pomagala nisu na listi HZZO-a.
Apel su uputili državnim institucijama, Hrvatskom saboru, Vladi RH, te Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.
