Prvih deset mjeseci 2022. godine u Splitu je, prema službenim podacima DHMZ-a, bilo najsušnije od početka službenih meteoroloških mjerenja. U Splitu su mjerenja počela prije nešto manje od 100 godina, no kontinuirani podaci postoje od 1946. Ukratko, za naših života nije se nikada dogodilo da prvih 10 mjeseci neke godine bude tako sušno kao do sada. Konkretno, postaja na Marjanu zabilježila je u spomenutom razdoblju 218 litara kiše po metru kvadratnom, što je tek nešto više od trećine oborine koja prosječno padne u prvih 10 mjeseci.
Rekordnih prvih 10 mjeseci, najsušnije zadnjih 100 godina!
Još gora situacija je u Hvaru gdje je palo tek oko četvrtine uobičajene količine!
Podsjetimo da su tijekom listopada, koji je na Jadranu najčešće treći najkišovitiji mjesec u godini, u Imotskom, Pločama, Kaštelima, Komiži i Zemuniku pale tek zanemarive količine kiše, a u Šibeniku ravno 0,0 mm!
Očekivano, velika suša odrazila se na hidrološku situaciju pa je razina svih rijeka niska, a u nekim dijelovima Dalmacije na snagu su stupile prve redukcije vode za građane. S obzirom na to da smo ulaskom u studeni ušli u klimatološki oborinski "epicentar" godine, nevjerojatno je da u ovom mjesecu uopće pričamo o redukcijama. Ovdje valja naglasiti da je suho vrijeme povezano s visokim temperaturama što građanima, ali i gospodarstvo itekako smanjuje troškove grijanja uslijed drastičnog poskupljenja energenata. No suša ne djeluje samo na ljudi nego još više na biljni i životinjski svijet.
Iako je za poljoprivredu uglavnom "kasno", prava posljedice aktualne suše za vegetaciju vidjet će se tek u proljeće 2023.
Kriza na vrgoračkom području
Tako su na vrgoračkom području na snazi redukcije vode, i to već 14 dana.
"Provode se već 14 dana redukcije. Imamo problema s vodostajem u crpnoj stanici Banja, to je jedna od dvije naše crpne stanice na kojem naš Komunalac ispostavlja vodu na našem području. To je područje grada Vrgorca i okolnih sela koja su u ovom gornjem kraju. Redukcije su u osam naselja, svako drugi dan dobiju po 4-6 sati vodu, ali svima je organizirano da im se u čatrnje i bunare doveze voda. Vatrogasci im dovezu vodu. Dobra je stvar što nije i gora situacija, da možemo isporučivati vodu u tim intervalima, s tim da su naši komunalci u naseljima, stanovnici mogu dobiti pitku vodu svaki dan", kaže nam gradonačelnik Vrgorca Mile Herceg.
Vrgorac željno iščekuje kišu, a u planu je projekt spajanja dvaju vrgoračkih izvorišta.
"Imamo taj problem već dvije godine, samo je zadnji put bilo kratkotrajno, imali smo manje redukcije, trajale su dva dana. Ovo je sada značajnije. Već smo naručili projekt povezivanja naša dva izvorišta i u idućoj godini smo predvidjeli promjenu prostornog plana, ishodovanje dozvole i ako sve bude u redu, dobili smo čak pozitivan odgovor Hrvatskih voda, tada bi imali mogućnost da kompletno područje grada Vrgorca dobiva vodu sa izvorišta Butina. U ovakvim situacijama, kada vodosprema Banja ne funkcionira, da prebacimo na Butinu. Projekt je vrijedan oko 6 milijuna kuna", pojasnio nam je Herceg.
Lokalni DVD-ovi su priskočili u pomoć Vrgorcu, a sutra bi u grad trebale stići i dvije cisterne Ministarstva obrane.
Hoće li biti redukcija? HEP tvrdi, nema brige
Odražava li se ekstremna suša na proizvodnju električne energije u Dalmaciji i trebamo li strahovati od redukcija, pitali smo u HEP-u.
Kako doznajemo od izvora koji je želio ostati anoniman, cjelogodišnje racionalno raspoređivanje vode bazenima daje sigurnost, no ova suša traje već prilično dugo.
Kako nam kaže, nalazimo se u razdoblju niske potrošnje pa su i cijene pale.
"Sve se može okrenuti u jedan dan, naravno potrošnja je vrlo povezana s vremenskim prilikama, ali u svakom slučaju, redukcija neće biti", uvjerava nas dodajući da bi poremećaji mogli nastupiti uglavnom samo u slučaju 'širih' kriza, primjerice, na razini cijele EU.
