Švicarska je odlučila produžiti ograničenje dolazaka hrvatskih radnika nakon što je njihov broj nakon liberalizacije tržišta rada bio, smatraju, prevelik. Hrvatski radnici ponovno su podložni kvotama: sljedeće, 2024. godine, bit će izdano najviše 1204 B dozvola (za rad duži od godine dana) i 1053 dozvola L kategorije (rad do godinu dana) i to po kvartalnoj distribuciji prenosi N1.
L i B dozvole izdaju se prema principu “tko se prvi prijavi”. Kada se dosegne ograničenje, tražena dozvola ne može se izdati do sljedećeg oslobađanja kvote. Hrvatski radnici mogu početi raditi tek nakon što dobiju potrebna ovlaštenja, napominju. Odluka je donesena nakon što su utvrdili da je krajem listopada iscrpljena cjelokupna godišnja kvota za dozvole B i 76 posto L kategorije te će stoga i 2024. za hrvatske radnike vrijediti isti maksimalni broj izdanih dozvola kao i u 2023. godini.
Švicarska je nakon ulaska Hrvatske u EU i prijelaznog razdoblja potpuno liberalizirala tržište rada, ali je lani prvi put uvela ovakvu sigurnosnu klauzulu, što je naišlo na neodobravanje hrvatskih vlasti jer Hrvati pri zapošljavanju trebaju biti ravnopravni s ostalim državljanima EU/EFTA-e i jer su smatrali da pritisak na tržište rada nije takav da bi opravdao aktivaciju zaštitne klauzule, piše Večernji list.
EU i Švicarska 1999. potpisali su sporazum o slobodnom kretanju osoba (AFPM). Kad se Hrvatska pridružila EU, proširenje sporazuma na Hrvatsku dogovoreno je u Protokolu III. AFMP je proširen na Hrvatsku 2017., no u njega je ugrađena i zaštitna klauzula kojom se Švicarskoj dopušta jednostrano ponovno uvođenje kvota za hrvatske radnike u slučaju velikog porasta useljavanja, na razdoblje od deset godina od stupanja na snagu Protokola III., odnosno do 31. prosinca 2026. Lani su prvi put aktivirali mogućnosti iz Protokola, a sada su ih i produljili.
Iznimke kod izdavanja dozvole iz kategorije L dozvole su za rad na četiri mjeseca, koje se izdaju bez ograničenja. Isto vrijedi i za dozvole G kategorije za hrvatske prekogranične putnike, bez obzira na trajanje aktivnosti koja će se obavljati u Švicarskoj.
Nadalje, hrvatski državljani sa studentskom dozvolom mogu istodobno sa studijem raditi najviše15 sati tjedno (ili s punim radnim vremenom tijekom pauze između semestara). Isto vrijedi i za hrvatske državljane koji su primljeni u neku švicarsku visokoškolsku ustanovu kao doktorandi ili poslijedoktorandi, a koji su zaposleni više od 15 sati tjedno. Osim toga, produljenje L i B dozvola, koje su već izdane hrvatskim radnicima, u načelu se mogu dobiti bez ograničenja. Naposljetku, hrvatski državljani kojima je dopušteno spajanje obitelji i dalje mogu raditi u Švicarskoj.
