Udruga Žrvanj iz Žrnovnice drugu godinu za redom organizira svoju "Žrvnjevu školu", edukativno-rekreacijski projekt koji je sama osmislila i koji izaziva oduševljenje polaznika.
Sinoć je održano četvrti set predavanja, a ovoga puta polaznici su predavanja slušali izvan prostora ove vrijedne udruge i uputili su se u Dugopolje. I to s dobrim razlogom.
Svoja vrata im je otvorio Centar za posjetitelje "Skrivena Dalmacija". Radi se o edukativnom, multimedijalnom i interpretacijskom centru s dodatkom poučnih staza i škola u prirodi. Središnje mjesto centra je multimedijalni interpretacijski postav koji na moderan i interaktivan način prezentira prirodnu baštinu. On nudi multisenzorske interpretativne zone, taktilne, zvučne, mirisne elemente i video projekcije te poučne interaktivne instalacije. Centar je s radom krenuo prije manje od dva mjeseca i koji je u kratkom vremenu privukao respektabilan broj posjetitelja.
Polaznike su dočekali Marko Antonije Bitanga, voditelj Centra te nekoliko djelatnika centra i nekoliko djelatnika. Polaznicima Žrvnjeve škole zaželjeli su dobrodošlicu, a istaknuli su da i je i sama udruga Žrvanj preko projekta "Skriveni habitati" povezana uz ovu lijepu priču.
Kroz sam Centar članove Žrvnja proveo je legendarni splitski botaničar Dalibor Vladović. Tako su vidjeli staru kaštelansku maslinu koju su zasadili još Rimljani, zaštićene vrste Mosora, maketu Mosora i njegovih padina sa značajnim točkama, prilično realističnu imitaciju krške špilje sa životinjskim svijetom koji u njemu obitava, a tu je i mosorska vila koja posjetiteljima priča zanimljivije priče.
Neizostavan dio je VR iskustvo gdje svaki posjetitelj može "letjeti" iznad grebena Mosora ili iznad prirodnih znamenitosti srednje Dalmacije.
Nakon razgledavanja Centra uslijedio je ne manje zanimljiv dio Žrvnjeve škole, a to je predavanje Dalibora Vladovića te krajobraznog arhitekta s diplomom Agronomskog fakulteta u Beču, Igora Belamarića. Ovaj dvojac održao je zajedničko predavanje o biljnom svijetu Mosora i ekologiji.
Polaznici su tako čuli da je Mosor dio najveće koordinirane ekološke mreže područja očuvanja prirode u svijetu, Nature 2000 te da je njegov biljni pokrov izrazito raznolik i bogat.
"Važnost suhih pašnjaka je neopisiva jer su to staništa koja su u Dalmaciji bila prisutna stoljećima, no napuštanje stočarstva donosi postupnom nestajanju ovih područja. Na Dinari se, primjerice, suhi pašnjaci čuvaju kontroliranim spaljivanjem terena, a za razliku od Hrvatske, u nekim područjima poput Bugarske, ona su u jako lošem stanju", moglo se čuti na zanimljivom predavanju na kojem je riječi bilo i o invazivnim vrstama.
- Sve upućuje na to da invazivne vrste predstavljaju pravu opasnost za autohtonu vegetaciju. Jedna od tih vrsta je pajasen - "divlji orah" (Kina), druga je badem (Amerika) itd. Pri tome je pajasen posebno opasan jer gotovo da nema područja na kojem ne može uspjeti. Širi se strelovitom brzinom po Mediteranu, pa tako i na Jadranu. Vjerojatno će se u budućnosti naći načina da mu se stane na kraj, no za sada to nije izgledno - čulo se na predavanju, a posjetitelji su komentirali je pajasen "pojeo" ogromna područja poput onih na otoku Šolti, pa čak i na splitskom području.
Bilo je riječi i o dalmatinskoj prašumi Sćadin o kojoj opširnije možete pročitati ovdje:
Žrvnjevci su predavače nagradili velikim pljeskom, te su zahvalili Centru za posjetitelje "Skrivena Dalmacija" na susretljivosti.
Centar za posjetitelje Skrivena Dalmacija je službeno otvorio svoja vrata 31. siječnja 2023, zimsko radno vrijeme je od utorka do nedjelje 01.11.-30.04., od 9 do 16 sati, a ljetno zimsko radno vrijeme je od utorka do nedjelje 01.05.-31.10., od 9 do 20 sati.
