Za Dalmaciju Danas piše doc.dr.sc. Robert Tafra, dr.med. – otorinolaringolog - Klinika za bolesti uha, nosa i grla KBC Split i Uglešić poliklinika
Danas nema osobe koja ne poznaje nekoga tko ne uzima terapiju za bolesti štitnjače ili je istu operirao stoga možemo zaključiti da su bolesti i stanja štitnjače jedno od najčešćih problema s kojima se današnja populacija susreće.
Štitnjača je žlijezda izgledom poput leptira na prednjoj strani vrata, ispod grkljana, a ispred dušnika. Izlučuje hormone u krv koji utječu na funkciju svih organa. Važni su za održavanje tjelesne temperature, održavanje normalne aktivnosti centra za disanje, kao i kontrolu potrošnje energije kisika. Isto tako utječu i na rad srca, crijeva, pregradnju kosti, homeostazu šećera i masnoća u krvi.
Uz anamnezu i klinički pregled u dijagnostici bolesti štitnjače koriste se: TSH, ukupni i slobodni tiroksin (T4, fT4), ukupni i slobodni trijodtironin (T3, fT3), autoantitijela protiv tiroidne peroksidaze (anti TPO), autoantitijela protiv tireoglobulina (anti Tg), ultrazvuk štitnjače s ili bez citološke punkcije, te scintigrafija štitnjače. Bolesti štitnjače možemo podijeliti na one s hormonskim disbalansom, na upalne bolesti i tumore. Najčešći simptomi vezani uz hormonski disbalans su umor, malaksalost, dobivanje na težini, dugotrajno sniženo raspoloženje, ubrzan rad, pojačano znojenje, smanjena kvaliteta sna, ispadanje kose, smetnje s probavom. Slabiji rad štitnjače (hipotireoza) se liječi nadomjesnom terapijom levotiroksinom, dok se pojačani rad štitnjače (hipertireoza) rješava suprimiranjem tireostaticima, radiojodnom terapijom ili operativnim zahvatom.
Tumore dijelimo na dobroćudne i zloćudne, obično su asimptomatski, te se najčešće otkriju na ultrazvučnom pregledu ako nisu već dovoljno veliki i vidljivi pri kliničkom pregledu. Kada se javiti liječniku na preventivni pregled? Svaka žena iznad tridesete godine trebala bi napraviti ultrazvučni pregled štitnjače uz prethodno vađenje krvi s hormonima štitnjače i TSH. Ako pacijenti imaju pozitivnu obiteljsku anamnezu na bolesti štitnjače ili jedan od već spomenutih simptoma trebali bi to napraviti i ranije.
Najčešća tanja zbog kojih se pacijenti javljaju su Hashimotova bolest koja ima sve odlike slabijeg rada štitnjače, hipertireoza koja je upravo sve suprotno, te čvorovi štitnjače. Spomenuli smo da se većina bolesti štitnjače liječi medikamentozno, ali što kada treba ići "pod nož"? Koja bi to stanja bila? Koliko je to stresno i koja su najčešća pitanja i dileme? Pacijenti kirurgu glave i vrata dođu upućeni od specijaliste nuklearne medicine ili endokrinologa s dijagnosticiranom hipertireozom ili čvorovima u štitnjači. Citološka punkcija pod UZV-om može ukazivati na suspektan ili maligno promijenjeni čvor u štitnjači s potrebom odstranjenja istog. Nakon preoperativne obrade u ETA se pristupa operativnom zahvatu prilikom kojeg se odstrani cijela ili polovica štitnjače.
U slučaju zloćudne bolesti kada sumnjamo ili imamo dokazano širenje bolesti na limfne čvorove vrata radi se i pripadajuća disekcija. Operacija i postoperativni oporavak traju do desetak dana nakon čega se pacijenti mogu vratiti svojim svakodnevnim aktivnostima uz nekoliko postoperativnih kontrolnih pregleda. Vrlo bitni su odnos i povjerenje koje se razvija između pacijenta i operatera od prvog susreta. Dileme koje se javljaju kod pacijenata su kako izdržati zahvat, koliko brz će biti oporavak, kakav će biti ožiljak, kakvu terapiju će trebati nakon zahvata, kakve komplikacije zahvata postoje.
Današnji pristup bolestima štitnjače je multidisciplinaran te uključuje obiteljske liječnike, pedijatre, specijaliste nuklearne medicine, endokrinologe, citologe, otorinolaringologe, patologe i onkologe. Bitno je naglasiti da je prevencija cilj kojem bi trebali težiti pri otkrivanju bolesti štitnjače, a samim tim i efikasnijem liječenju istih.
