Više od 160 tisuća radnih dozvola izdano je ove godine u Hrvatskoj, a potrebe će na tržištu rada, kažu poslodavci, sljedeće godine biti još i veće, posebice u turizmu i ugostiteljstvu.
Problem radne snage, zbog čega i uvozimo strane radnike u Hrvatskoj je svake godine sve ozbiljniji, a kako bi pomogli stranim radnicima da se što lakše zaposle i integriraju u društvo, iz Ministarstva rada najavljuju nagodinu i vaučere za kratke tečajeve hrvatskog jezika. Iz Ministarstva unutarnjih poslova pak najavljuju izmjene Zakona o strancima piše N1.
Ren je stigao u Hrvatsku prije godinu i pol i od tada radi kao dostavljač u zagrebačkom cateringu. Ljudima i uvjetima rada zadovoljan je, a dio ušteđevine uspijeva i poslati obitelji na Filipine.
“Sviđa mi se kako se odnose prema nama. Kao da smo jednaki, poput obitelji. U suprotnome se možete osjećati kao da ovdje ne pripadate, a ja osjećam da pripadam ovdje unatoč tome što sam strani radnik.”
“Zbunjivalo me prije kad bi mi kolege rekli 'Pa, đe si?' jer sam već bio stajao ispred njih, a oni me pitaju gdje sam. Ja bih im odgovorio 'Evo me' ", kazao je za N1.
Iako mu hrvatski jezik i nije jača strana, Renald Sarmiento kaže naučit će ga u idućih 10 godina, koliko i namjerava ostati u Hrvatskoj.
Nada se da će koristiti jezik bolje već u siječnju, za kada je njegov poslodavac organizirao učenje osnova hrvatskog u ugostiteljstvu.
“Da barem savladaju osnove hrvatskog jezika pa da ta komunikacija unutar radnog kolektiva bude bolja nego što je ona sada”, kazao je Jurica Protić iz Nezavisne udruge ugostitelja Zagreba.
A upravo i iz Ministarstva rada početkom sljedeće godine najavljuju vaučere Zavoda za zapošljavanje za kraće tečajeve hrvatskog jezika za strane radnike, prvenstveno one u graditeljstvu, turizmu i prerađivačkoj industriji.
“Tako će svaki strani radnik koji dobije dozvolu i koja će po novome vrijediti 3 godine, moći otići na naš vaučer sustav kao i drugi građani radnici u Hrvatskoj i tražiti programe učenja hrvatskog jezika”, ističe Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada.
No, država još nije izradila imigracijsku strategiju za koju je zadnji rok bio kraj godine. Ministar unutarnjih poslova tvrdi da je to posao više resora i da će biti napravljen. Uz skoro 200 tisuća stranaca pitanje je čemu će služiti.
“Kako ne bi s jedne strane dolazilo i do pretjeranog izrabljivanja u radnom smislu, kako bi ih što bolje integrirali i kako i oni ne bi s druge strane koristili izdravanje hrvatskih radnih dozvola kao prečicu za njihov ulazak na šire europsko tržište rada”, objasnio je ministar Božinović.
“Visok udio radnika živi u lošim uvjetima…”
U međuvremenu, strani radnici se pokušavaju integrirati. Kažu, zadovoljni su standardom i uvjetima rada, a neki uz minimalac mogu i uštedjeti.
“Ovdje je bolja zarada. Jedan euro kod nas u Indiji vrijedi 90 rupija”, kazao je Guljar Singh jedan od radnika iz Indije.
Njegov sunarodnjak Kamal Kaler kaže da ima tek dovoljno za preživjeti ovdje te ne šalje novac obitelji u Indiji.
Treći radnik iz Indije, pak, uspije uštedjeti 400 do 500 eura mjesečno. “Mjesečno, tako je. Ponekad i više od toga”, kaže za N1 Satwinder Singh.
Unatoč tome, sindikati ističu da stranim radnicima mnogi poslodavci ne nude adekvatan smještaj i ista primanja kao za domaće radnike. Za to su krive, kažu, institucije koje ne provode kontrolu radnih uvjeta.
“Postoji visok udio radnika koji žive u jako lošim uvjetima, koje poslodavci trpaju u neprimjerene uvjete života i koji ustvari ih dovode samo radi vlastitog bogaćenja”, zabrinut je Mario Iveković, predsjednik Novog sindikata.
Demografi predviđaju da će do 2030. svaki četvrti radnik biti stranac.
