Hrvati bolovanja najčešće otvaraju zbog koštano mišićnih bolesti, prijeloma te psihičkih bolesti.
Božidar Nikša Tarabić, voditelj Ureda za psihološku podršku i zaštitu mentalnog zdravlja Sveučilišta u Zagrebu objasnio je za RTL Danas trenutnu situaciju.
"Govorimo o depresivnim epizodama i određenim anksioznostima koje osobe imaju. Bilježi se porast javljanja zbog radnih uvjeta, sve više se populacija osvještava kako bi trebala izgledati radna mjesta i koja su njihova radna prava pa onda postajemo svjesni kada se na radnom mjestu događa nešto što se ne bi trebalo događati. I to ide u prilog povećanju statistika broja bolovanja koja se otvaraju u odrasloj dobi."
Ipak, Hrvati bolovanja koriste sve manje. Luka Arelić ističe: "Nisam bio na bolovanju pa ne znam puno o tome tko ide, tko ne ide.“
A nepoznato je to i Adeli Mandić: "Ja vam radim 50 godina i nikad na bolovanju nisam bila".
No zato je Krešimir Juričić: "Najčešće zbog upale pluća, korone, nekakvih reumatoloških problema, ništa prestrašno.“
Ove godine bilo je milijun i 80 tisuća slučajeva
Prema podacima HZZO-a u prvih devet mjeseci zabilježeno je 15 posto manje bolovanja u odnosu na isto razdoblje lani. Ove godine bilo je milijun i 80 tisuća slučajeva, a lani gotovo milijun i 300 tisuća. Za Jasnu Karačić, predsjednicu Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata to je očekivano:
"Zato što uz sve najave koje su bile od kontrolora da će se ići u kontrolu obiteljskim liječnicima, da će zatvarati lažna bolovanja. Tako da oni koji su i mislili otvoriti lažna bolovanja ili nisu išli kod liječnika ili im on nije otvorio takvo bolovanje.“
Jesu li bolovanja opravdana ili nisu odgovor traže i poslodavci. HZZO je na njihov zahtjev u ovoj godini proveo gotovo 3500 kontrola. Zaključeno je 413 bolovanja, odnosno 12 posto kontroliranih. Mirjana Bartolić smatra da kako dana plaćaju još dobro ljudi i rade, ali ni prije nisu bile nekakve velike plaće, ali si imao stalni radni posao.
Krešimir Juričić sličnog je mišljenja:
"Pitanje je koliko su firme omogućile zdrave radne uvjete za radnike i zašto ljudi koriste. Sigurno da u svakom žitu ima kukolja."
Ako bolovanje predugo taje, liječnici najčešće dobiju opomene, a prijete im i novčane kazne. Nataša Ban Toskić, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine ističe:
"U nekim drastičnijim slučajevima novčane kazne mogu biti iznimno visoke, one uključuju sve isplaćene plaće pacijentu koji je na bolovanju.“
No, iz Ministarstva poručuju da u sklopu reforme bolovanje više ne moraju zaključiti samo obiteljski liječnici, već to mogu učiniti i kontrolori HZZO-a.
