Kada bi ostali bez posla i prihoda, veliki broj Hrvata našao bi se istoga trena u problemima kako dalje.
Porazni su to rezultati istraživanja koje je provela Alma Career Croatia na uzorku od čak 11.000 ispitanika.
Naime, gotovo trećina građana ili njih 32 posto kraj mjeseca, odnosno razdoblje neposredno prije isplate plaće, dočekuje u minusu, piše Nacional.
Gotovo četvrtina Hrvata jedva bi preživjela sljedeći mjesec
Koliko je stanje zapravo ozbiljno pokazuju i sljedeći podaci. Tako bi, primjerice, u slučaju gubitka posla tek nešto više od četvrtine ispitanika, njih 27 posto, imalo dovoljne zalihe za pokrivanje osnovnih troškova života, poput hrane i režija, do šest mjeseci.
Dodatnih 17 posto moglo bi izdržati oko dva mjeseca, dok bi 22 posto građana imalo dovoljno novaca samo za mjesec dana života.
Nešto manje od polovine štediša i dalje štedi ‘u čarapama’
S druge strane, pokazuje istraživanje, redovito štedi svaka treća osoba u Hrvatskoj. Najviše građana bira ugovorenu štednju, koju koristi 45 posto štediša.
Ipak, i dalje su prisutne stare navike pa čak 39 posto ispitanika novac i dalje štedi “u čarapama” ili “ispod madraca”. Drugim riječima, daleko od banaka, fondova i ostalih igrača na financijskom tržištu.
Najviše ih štedi zbog straha od izvanrednih situacija
Ovdje valja spomenuti i razloge zbog kojih se ljudi odlučuju na štednju u uvjetima kada većina jedva krpa kraj s krajem. Više od dvije trećine ispitanika, njih 68 posto, kaže da odvaja za iznenadne situacije, poput bolesti, kvara automobila ili zamjene skupih kućanskih uređaja.
Za veće životne troškove, poput kupnje automobila, štedi 38 posto ispitanika, dok 16 posto ispitanika kaže da štedi bez nekog konkretnog cilja.
Rastu plaće, ali i cijene
Inače, prosječna neto plaća u Hrvatskoj u veljači je iznosila 1527 eura, pokazuju posljednji dostupni podaci državne statistike. No medijalna neto plaća, a to je srednja vrijednost plaća u zemlji, u istom je mjesecu bila znatno manja i iznosila je 1282 eura.
Iako plaće već godinama rastu, u Hrvatskoj posljednjih godina snažno rastu i cijene potrošačkih roba i usluga. Tako je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), godišnja stopa inflacije u travnju iznosila 5,8 posto, što je jedna od najvećih dinamika rasta maloprodajnih cijena u eurozoni.
Poseban je problem što već godinama ubrzano rastu cijene hrane i ostalih potrepština neophodnih za život, što građanima otežava, a mnogima i onemogućuje, zatvaranje mjesečne financijske konstrukcije.
