Gotovo trećina odraslih ima neki oblik poremećaja spavanja, što može negativno utjecati na emocionalnu dobrobit, kvalitetu života i radnu produktivnost, upozoravaju stručnjaci u povodu Svjetskog dana spavanja i javnozdravstvene akcije "Spavaj dobro, živi bolje".
Ovogodišnje obilježavanje posvećeno je povezanosti spavanja i kardiovaskularnih bolesti jer brojna istraživanja pokazuju da nesanica i problemi spavanju mogu povećati rizik od arterijske hipertenzije, koronarne bolesti srca, srčanog udara i srčanih aritmija. Poseban je rizik opstruktivna apneja, odnosno prekidi disanja tijekom noći.
"Cilj je današnjeg obilježavanja Svjetskog dana spavanja zapravo govoriti o tome koliko je spavanje ljekovito, koliko je spavanje važno, koliko nam ono može pomoći da unaprijedimo svoje zdravlje, da spriječimo bolesti, da živimo sretnije i duže - i zato ga obilježavamo. To je prvi put da ga obilježavamo i nadam se da ćemo ga obilježavati svake godine na sličan način da osvijestimo koliko nam je to važno, i da ljudi počnu razmišljati o tome - da li spavaju dovoljno i kako spavaju i da prepoznaju ako poremećaj postoji i kome se trebaju obratiti", rekla je Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za RTL.
Što kažu psihijatri?
"To nisu neki brojevi koji bi odudarali od europskog prosjeka. Niz je razloga zašto Hrvati loše spavaju - jedan sasvim sigurno je prekomjerni unos kofeina, drugo je veliki unos energetskih napitaka, pogotovo od strane mlađih generacija. Možemo reći i da je ova pretjerana izloženost ekranima u svim oblicima, a pogotovo u večernjim satima, je nešto što remeti spavanje. Svjesni smo i da imamo sve veći broj osoba starije životne dobi, a koji inače imaju poteškoća sa spavanje. Tako da je to zapravo jedan koloplet razloga zašto možemo reći da trećina Hrvata ne spava dovoljno dobro", objasnio je psihijatar Domagoj Vidović.
"Možemo slobodno reći kako lijekovi za spavanje, odnosno lijekovi za nesanicu, nisu štetni ukoliko se koriste onako kako je liječnik propisao, u određenoj dozi i onoliko dugo koliko je to liječnik propisao. Poteškoće nastaju ukoliko pijete lijekove bez kontrole - znači dulje nego što je propisano - i pogotovo u povećanim dozama", objasnio je Vidović.
"Magnezij sasvim sigurno može pomoći u nekakvim blažim oblicima. Melatonin je dosta specifičan, tako da ga ne bi preporučio da ga uzimate sami na svoju ruku. Ono što bi sasvim sigurno bilo korisno je smanjiti unos kofeina, pogotovo u popodnevnim i večernjim satima, izbaciti ekrane iz spavaćih soba, spavati u mračnim, prohladnijim i dobro prozračenim prostorijama. To je sasvim sigurno nešto što može pomoć. A ako idete u krevet, i prepuni ste briga, onda je pametnije otići u dnevni boravak, malo sjest, i malo promisliti o tim brigama, malo se proventilirati i kad te situacije malo razjasnite u svojoj glavi - onda krenut na spavanje. Ukoliko će vas neka serija uspavati, to sasvim sigurno nije loše, ali ja bih se radije držao one klasične starinske knjige, pa kad se uz čitanje knjige umirite - onda pođite na spavanje", savjetovao je psihijatar Vidović.
