Pub kviz manija vlada Omišom! Kažu, društvena komponenta je pub kviza najvažnija. Pojedinci koji inače ne izlaze često iz svojih domova našli su se u ovom obliku druženja. Nema nikakvih ograničenja, igra i mlado i staro.
O svemu smo porazgovarali s Mironom Palaveršićem, osnivačem omiške kvizaške lige.
Palavešić je za organizaciju kvizaškog natjecanja Pub Quiz Omiš dobio i priznanje na državnoj razini jer ga je Hrvatski kvizaški savez uvrstio u svoju kvizašku "obitelj". Omišanin kroz svoj projekt okuplja veliki broj mladih iz Omiša i okolice te promovira znanje i pozitivne društvene vrijednosti, doprinoseći kulturnom i javnom životu grada.
Za čitatelje, koji se još nisu susreli s navedenim pojmom, možete li objasniti što je pub-kviz?
- Pub-kviz je najpopularniji vid kvizaškog okupljanja. Održava se u kafićima, ekipe broje od 2 do 4 člana, međusobno se bore odgovarajući na pitanja. Dvadeset i pet je pitanja općeg tipa. Pazimo da budu što raznovrsnija jer je time kvaliteta kviza bolja i ovaj društveni događaj je zabavniji.
Kako se razvila kvizaška scena u Omišu?
- Kroz ove tri godine u Omišu i okolici stvorila se kvizaška populacija koja broji oko stotinjak članova. To su ljudi kojima nije teško odvojiti dva sata tjedno za kvizaško druženje. Događaj se razvio spontano. Kako je rasla kvaliteta kviza, tako je rastao i interes građana. Svi učimo i razvijamo se zajedno!
Otkud potječe ideja za kviz?
- Dugo radim u školi kao asistent u nastavi ili po zamjenama tako da mi se akumuliralo svekoliko znanje koje praktičnu primjenu ima u kvizovima znanja. Sudjelovao sam na TV kvizu „Potjera“. Tamo sam čuo kako natjecatelji često igraju pub kvizove pa mi je palo na pamet organizirati ga i u Omišu. Vrijednost ovog projekta prepoznao je grad Omiš pa su mi prošle godine uručili plaketu grada na što sam vrlo ponosan.
Koliko je teško pripremiti kviz?
- Prvo sebi postaviš pitanje, zatim tražiš odgovore i višestruko ih provjeravaš. Enciklopedije ne pomažu jer se mnogi podatci konstantno ažuriraju. Wikipedija također nije pouzdan izvor, pogotovo ako pretražujete na južnoslavenskim jezicima. Stvaranje kviza je misaoni i fizički proces. Okupio sam malu ekipu kolega prosvjetara tj. prof. B. Čečuka i prof. T. Sorića. Svaki se od nas specijalizirao za određeno područje.
Kakvi su kvizovi najbolji?
- U moru specijaliziranih kvizova uvijek dajem prednost kvizovima općeg znanja.
Naravno, povremeno radimo i kvizove po rubrikama. I to ima svoju draž jer među toliko ekipa, nekoga uvijek pogode pitanja iz vlastite struke.
U čemu se omiški kviz razlikuje od drugih?
- Imajući za cilj ispunjenje događanjima siromašnog zimskog perioda (studeni – svibanj), osmislili smo ligu Svaki tjedan kviz jedan. To svakako daje dozu kompetitivnosti cijeloj priči. Za razliku od drugih kvizova, ovdje se odgovori ne ispravljaju, nego ekipe nakon minute razmišljanja pišu odgovore na ploče. Punti se odmah bilježe i nema vraćanja na pitanja. Ekipe javno prezentiraju svoje odgovore. Prilikom dizanja ploča bude vike, smijeha, no uvijek je dinamično i zabavno.
S kime sve ostvarujete suradnju?
- Hrvatski kviz savez (HKS) je krovna organizacija koja okuplja sve bitnije kvizove u Hrvatskoj. S njima imamo odličnu suradnju. Na prvom mjestu ističem Petru Lypolt, vrijednu promotoricu kvizaštva u Hrvatskoj. Počašćen sam što savez ima povjerenja u omiški kviz pa smo primjerice bili među sastavljačima nedavnog kupa u Splitu. Tematika je bila Dalmacija i Hajduk, jedna nam od dražih.
Kako procjenjujete ulogu pub-kviza u društvenom životu grada Omiša?
- Društvena komponenta je najvažnija. Pojedinci koji inače ne izlaze iz svojih domova su se našli u ovom obliku druženja. Nema nikakvih ograničenja, igra i mlado i staro. Stekli smo i ulogu match makera - planule su na kvizu i ljubavi. Naravno, parovi uglavnom ne igraju za istu ekipu.
Također, sudjelovanje na omiškom kvizu mnogima služi kao trening za nastup na tv kvizovima. Iskustvo je pokazalo da je omiški kviz znatno teži od komercijalnog tako da omiška kvizaška populacija definitivno odskače od hrvatskog prosjeka.
Razlika između kvizova u Dalmaciji i ostatka Hrvatske?
- Dalmatinci generalno prate sport. Puno je pomoraca pa su dobri i u geografiji. Povijest je također mnogima jak adut što i ne čudi s obzirom na bogatu prošlost i dugi kontinuitet kulture života u Dalmaciji. Zagreb je primjerice više orijentiran na filmsku kulturu, serije, Internet, aktualnosti i klasičnu triviju.
Kako vidite budućnost kvizaštva?
- Ovaj oblik druženja je privlačan zbog jednostavnosti izvedbe. Ne slažem se s onima koji kažu da u jednom trenutku više nema pitanja. Radoznalost je jedna od osnovnih karakteristika ljudske vrste i dokle god postavljamo pitanja, te se trudimo dati odgovore na njih, nema razloga za pesimizam. Mislim da će sljedeći korak biti javne društvene igre kompleksnijeg tipa. Ipak, najvažnija je reakcija samih igrača. Dok je ljudima zabavno, trajat će i kviz.
