Vladine antiinflacijske mjere ponovno je kritizirala oporba. SDP i Možemo iz Varaždina poručuju da je riječ o mjerama štednje i stezanja remena kojima premijer Andrej Plenković spašava proračun udarcem na najpotrebitije.
Most je pak u Splitu upozorio na nove porezne i druge namete kojima se, tvrde, teret prebacuje na građane, obrtnike i poduzetnike.
A što kažu građani, štede li više, troše li manje i čega smo se najviše odrekli zbog velike inflacije - donosimo rezultate ekskluzivnog istraživanja Promocije plus za RTL:
Više od polovine ispitanika dobro razmisli prije nego potroši. Njih 19 posto tvrdi da troši isto, ali se odriče sitnica. Gotovo isti broj ispitanika cijene su natjerale na potpunu promjenu navika.
Kako bi uštedjeli, ispitanici najviše režu na izlascima u restorane i kafiće, štedi se i kupnjom na akcijama, slijedi odustajanje od putovanja, a skromniji su i prilikom kupnje odjeće i obuće.
Iznad 10 posto ispitanika ističe kako se odriču odlazaka u kino, kazalište i na koncerte. Pritom, više od 63 posto ispitanika ističe kako su im primanja (mirovine ili plaće) porasla u posljednjih godinu dana. Ista primanja ima 27 posto ispitanika.
Istraživanje pokazuje paradoks u kojem građanima rastu plaće, ali kažu da žive lošije i to potvrđuje više od 70% ispitanika koji tvrde da žive lošije nego prije godinu dana.
Glavnog krivca za jednu od najvećih stopa inflacije u eurozoni – ispitanici vide u lošoj ekonomskoj politici Vlade. Njih gotovo 45 posto. Više od 3 godine prošlo je od uvođenja eura a njega ispitanici i dalje smatraju jednim od glavnih problema.
Neopravdano podizanje marži trgovaca na trećem je mjestu s oko 13 posto, slijede globalna situacija, ratovi i cijena nafte.
Da bi standard građana trebao biti bolji, tvrdi Vlada koja je zbog toga predstavila paket antiinflacijskih mjera. No, da one neće imati nikakav utjecaj na kućne budžete smatra više od polovina ispitanika.
Pomoć vidi, ali nedovoljnu gotovo 23 posto, a da će samo pogoršati situaciju smatra više od 18 posto ispitanika, a da će znatno pomoći misli manje od 2 posto ispitanih.
Ključni novi porezni zahvati, podsjetimo, stupaju na snagu tek početkom sljedeće godine.
