Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Školski sindikat Preporod u utorak, 1. travnja 2025. godine organiziraju štrajk u brojnim osnovnim i srednjim školama, na fakultetima i institutima u Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Tim povodom Zrinko Turalija, Matija Kroflin i Željko Stipić održali su konferenciju za medije.
"Krenuli smo s prosvjedima, peticijama, no to nije dalo rezultata. Kad sve zakaže, zadnji instrument koji sindikati imaju je - štrajk. Prije desetak dana imali smo štrajk upozorenja. Ni taj štrajk nije dao rezultata, vlast je i dalje neumoljiva. Ovo što danas najavljujemo je druga etapa naših štrajkaških dionica. Ne znamo koliko će biti tih dionica, ali znamo da smo spremni za ovu maratonsku disciplinu ma koliko trajala", kazao je uvodno Stipić.
Štrajkat će se po regijama i to ovaj tjedan 1. i 3. travnja, idući tjedan 7. i 9. travnja.
"Nakon štrajka upozorenja, oni su nas pobrojali, a zatim obavijestili javnost da je prema njihovim podacima nešto manje od 25 tisuća radnika u osnovnim i srednjim školama bilo u štrajku. Mi znamo da su te brojke bilo daleko veće, ali čak i da su te brojke bile točne, nije lako 25 tisuća radnika u školama podići u štrajk za koji im je unaprijed bilo rečeno da im neće biti plaćen i da oni koji će ga minirat mogu računat sa posebnom naknadom za miniranje štrajka. Nije mi ovo prvi štrajk, ali moram reći da se ovo prvi put dogodilo. Bilo je svakojakih ministara, neki su bili više socijalno osjetljivi, neki manje, ali ovo što je ministar ponudio - to se njegovi prethodnici nisu usudili. Sve to ima za smisao samo jedno, a to je zastrašiti i smanjiti broj onih koji će sudjelovati u štrajku", kazao je dalje Stipić.
Pojasnio je zatim zbog čega je upravo Dalmacija izabrana za prvu regiju koja će štrajkati. Kaže da je jedan od važnih razloga taj što je u štrajku upozorenja odaziv bio jako dobar u dalmatinskim školama. Ističe da su u štrajku sudjelovali i neki djelatnici škola koji nisu članovi ova tri sindikata.
Stipić kaže da će se sutra obratiti medijima - iz jedne osnovne, iz jedne srednje škole te sa Kampusa.
"Dogodilo se nešto što nismo očekivali, a to je da nam je u nekim splitskim osnovnim školama poručeno da nismo poželjni ukoliko dolazimo s kamerama. I to je jedna poruka. Ne znam jesu li tako ravnatelji odlučili na svoju ruku ili je došla depeša iz Zagreba", kaže Stipić te dodaje da su iza sindikata desetci tisuća radnika koji su nezadovoljni koeficijentima. Smatra da će ih zastrašivanja učiniti još postojanijima.
"Ušli smo u bitku koju ne namjeravamo izgubiti. Možda će dugo trajati, možda će biti niskih udaraca, spremni smo na njih, ali ova priča se mora dovesti do kraja, ne samo radi tih 100 - 150 eura koliko tražimo da nam se plaće povećaju, nego zato što ako bismo ovu bitku izgubili, dogodilo bi se nešto puno strašnije", kaže Stipić.
Matija Kroflin smatra da je Vlada s koeficijentima odradila loš posao te da su sustavi obrazovanja najlošije prošli.
"Rekli su da će korigirati, ali sada kada ih upozoravamo da to treba korigirati, s njihove strane dolazi ignoriranje i omalovažavanje. Nama nije u interesu štrajk, nama su u interesu đaci, studenti, roditelji i građani ove zemlje. Nama nije u interesu opstruirati obrazovni proces. Zato smo prije nekoliko dana proveli mirenje na našu inicijativu i Vladi ponudili mogućnost da dijalogom riješimo poziciju prosvjetara, znanstvenika, sveučilišnih profesora i svih onih drugih zaposlenika koji svakodnevno obavljaju svoj posao. Takav dijalog je odbila Vlada, poslali su nam poruku da im nismo važni", kaže Matija Kroflin te dodaje da su na mirenje došli državni tajnici, a ne ministri.
Kroflin kaže da sutra očekuju jako dobar odaziv.
"Okrupnili smo svoje probleme u pet zahtjeva. Smiju nam se da to nisu problemi o kojima se pregovara. Problemi strukovne reforme ili tzv. modularne nastave nije problem. 660 prigovora, prijedloga stručnih ljudi bilo je u e-savjetovanju po pitanju stranih jezika koji su smanjeni. To za njih nije problem. Kad struka nešto kaže, to za njih nije problem. Ni jedan prijedlog nisu uvažili", kaže Turalija te dodaje da nije u redu da kolege ocjenjuju jedni druge.
"Nedopustivo je da jedan nastavnik, učitelj, asistent na fakultetu, stručni suradnik ima 2.01, a neka druga zanimanja puno veće koeficijente. Možda javnosti nije jasno što je koeficijent. Koeficijent uz osnovicu čini plaću, ali koeficijent je ona kategorija koja vas pozicionira u društvu", kaže dalje te otvoreno kaže da se do koeficijenata došlo "cjenkanjem".
Turalija ističe da nije poznat način na koji su se donosili koeficijenti.
"Moja plaća je bila nakon 30 godina staža 1550 eura sa prekovremenim i smjenskim radom, prije 4 mjeseca, to ministar Fuchs ne razumije sa svojih nebeskih visina, to državni tajnik ne razumije također sa svojih nebeskih visina, s plaćama koje idu preko 4000 eura", kaže Turalija.
