Poskupljenja računa za električnu energiju još uvijek su, barem za kućanstva i barem još koji mjeseci, na prihvatljivim razinama. Povećanje cijena za poslovičnu struju, za kućanstva dakle nije toliko dramatično. No, tvrtke su već neko vrijeme suočene s pravom kalvarijom – računi su im porasli najmanje za duplo, a nekima (ovisno o računici te rezerviranoj snazi) i znatno više od tih sto posto!
Dio rješenja ovoj kataklizmičnoj energetskoj krizi, uz inflaciju i sve ostale probleme koji su zaskočili praktički cijeli svijet – na razne krize smo na ovim područjima naviknuli, zapravo je rijetko kad bilo dobro, no sada se s pravim armagedonom u financijskom i svakom drugom smislu suočavaju svi, od Njemačke do SAD-a ili Kine – je već neko vrijeme prisutan, ponuđen čovječanstvu. Obnovljivi izvori energije su dakle dio rješenja, možda čak i manji dio, ali u aktualnoj situaciji možda ključnni strateški oblik samodostatnosti u proizvodnji 'struje'. A za područje Dalmacije to se pogotovo odnosi na fotonaponske ćelije: s ovoliko sunčanih dana, a najbolji rezultati su upravo u ljeto kada su hidroelektrane na minimumu proizvodnje, u cijeloj Dalmaciji ne bi trebali brinuti o manju električne energije. Zapravo, u cijeloj Hrvatskoj.
Prešišala' nas jedna Namibija, Bolivija, Oman,...
Međutim, neumoljivi statistički podaci ukazuju da smo daleko zaostali po tom pitanju. Na području EU toliko posljednji, pogotovo kad se zna koliko sunca ima Belgija recimo, a ni na svjetskim ljestvicama proizvodnje električne energije iz solarnih panela ne briljiramo. Od 2016. do 2020. godine nas je 'prešišala' jedna Namibija, Bolivija, Oman,...
Dok cijene električne energije konstantno rastu, dio razloga za ovakav loš rezultat sunčane nam domovine u instaliranim solarnim panelima pronalazi naš sugovornik, koji je želio ostati anoniman kako bi izbjegao potencijalne probleme s državnim organima, ali i HEP-om. Dugogodišnji poduzetnik koji se bavi 'solarima' kaže nam kako postoji nekoliko problema, a redom se odnose na loše zakonski regulirane odnose.
Nelogičnosti u sustavu
Većinu posla, gotovo sve obavljam s tvrtkama iako pružamo usluge projektiranja i instalacije solarnih panela i građanima, No, kako je za sada cijena električne energije kućanstvima porasla za oko devet posto, dok poduzećima taj rast iznosi i 300, čak do 400 posto, logično je da posljednje vrijeme najviše radimo s gospodarstvom. - kaže nam naš sugovornik. Što se tiče regulative, situacija se malo popravila od izmjena Zakona iz 2018. godine, jer se do tada dozvola za priključak na mrežu mogla dobiti kroz sustav proizvodnje uz poticajnu cijenu i to kroz sistem najbržeg prsta na limitiranu količinu.
Nekoliko je nelogičnosti u trenutnom sustavu. Za početak, ovaj rast cijena ide isključivo na teret firmi što dugoročno nije dobro jer će dosta tvrtki biti prinuđeno zatvoriti. U Sloveniji je taj rast malo pravednije raspoređen pa dio snose i kućanstva, a znatno je manje izražen rast cijena gospodarstvu. Nadalje, instalacija solarnih panela i njihovo priključivanje na nacionalnu mrežu je puno isplativije kućanstvima nego tvrtkama. Firme 'povučenu struju' plaćaju u iznosu sto posto, a električnu energiju koju oni isporučuju u sustav iz svoje solarne elektrane HEP im plaća u znatno, znatno manjem iznosu. - doznajemo od vlasnika tvrtke za projektiranje i ugradnju solarnih panela, uz dodatak kako se zbog niske cijene otkupa električne energije tvrtke odlučuju na realizaciju solarnih elektrana manjeg maksimalnog kapaciteta od onog kojeg bi objektivno mogli ili bi im u normalnim okolnostima bio isplativ.
Rok od godine dana
Možda i najveći problem je što HEP nudi ugovore o otkupu električne energije samo na rok od godine dana. Nikad dulje od toga što dovodi u sumnju poduzetnike koji onda ne žele riskirati s investicijom u solarne elektrane jer im je povrat kapitala oko pet godina. Tako da nam predstavnici firmi uglavnom dolaze sa zahtjevima za projektiranjem elektrane na sunčevu energiju kapaciteta za pokrivanje vlastitih potreba, demotivirajuće je za neku veću proizvodnju električne energije. Nisu samo to problemi – recimo za građanstvo, za nebodere ili veće stambene objekte, HEP traži OIB kako bi dao suglasnost za postavljanje solara na krov recimo, a to je u praksi nemoguće pa se kod kućanstava proizvodnja električne energije iz solarnih panela svodi na privatne kuće. Ne može se postaviti solarna elektrana niti na vlastito zemljište, dok je recimo u BiH to moguće. - nabraja naš sugovornik samo dio poteškoća. Što su ujedno i dosta dobri odgovori na početnu tezu o zaostajanju RH u ovoj branši...
